Nakon nedavne vijesti da je Skupština Sarajevske županije usvojila amandmane na županijski Ustav, koji će prvi put omogućiti provedbu presude “Sejdić i Finci”, Dervo Sejdić, jedan od podnositelja zahtjeva, na čiji je zahtjev u Europskom sudu u Strasbourgu donesena ova presuda, u prvom trenutku je bio veoma zadovoljan, ali ne i kad je, kaže, dobio točniju informaciju. Naime, Sejdić ističe kako je nezadovoljan što je u Ustavu zadržan termin “ostali” za osobe koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici nijednog od tri konstitutivna bosanskohercegovačka naroda pa je stoga, po njegovom mišljenju, potrebna daljnja intervencija u Ustavu. Inače, prijedlog Vijeća nacionalnih manjina je da umjesto ‘ostalih’, stoji termin nacionalne manjine ili građani BiH koji se ne deklariraju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Inače, kada je u pitanju status nacionalnih manjina u BiH, isti je različit u entitetima.

Dileme i dalje ostaju

Iz izvješća nevladinih organizacija s područja RS-a i FBiH, može se konstatirati da je različit status nacionalnih manjina u BiH. Iz anketa koje su prikazane u izvješćima navodi se da su pripadnici nacionalnih manjina u BiH različito pozicionirani, a da su pripadnici romske populacije ugroženi i diskriminirana populacija. No, zanimljiva je i konstatacija iz većine dosadašnjih izvješća prema kojima ostali pripadnici nacionalnih manjina smatraju da su rijetki slučajevi kršenja njihovih prava i da u glavnom dijele sudbinu konstitutivnih naroda, koji su također u nezavidnom položaju. Analiza stanja primjene državnog zakona i okvirne konvencije o zaštiti prava nacionalnih manjina u BiH otkriva da su Romi u svim slučajevima, u postupku ankete, dali odgovore da se njihova prava ne poštuju i to posebno pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje. Kada je riječ o definiciji pojma nacionalnih manjina, udruženja u oba entiteta ističu kako nije zadovoljavajuće što je državni Zakon definirao pojam nacionalnih manjina, jer to samo rješava dilemu iz Ustava BiH u kojem se narodi koji nisu konstitutivni nazivaju “ostali”. Oni navode da jasno preciziranje i pobrojavanje nacionalnih manjina onemogućava manipulacije koje su moguće na osnovi Ustava kada su se pojedini pripadnici konstitutivnih naroda izjašnjavali kao “ostali” te na osnovi toga dobivali prava koja bi trebala da ostvaruju manjine, a zapravo oni se ne zalažu za prava manjina. Ove primjedbe se uglavnom odnose na sudjelovanje u institucijama izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama. Smatraju da se u entitetskim zakonima trebaju određenije definirati ostale nedefinirane kategorije nacionalnih manjina poput Bosanaca i Hercegovaca. Ako se u obzir uzme činjenica prema kojoj se za lokalne izbore prijavilo najviše kandidata koji se izjašnjavaju Crnogorcima i Turcima, logično se nameće pitanje gdje su nestale ostale nacionalne manjine u BiH, kojih je prema posljednjem popisu iz 1991. godine bilo 17.

Manipuliranja bilo i ranije

No, kako su još tada ostale nedefinirane kategorije “ostali” i “Jugoslaveni”, koji se nisu nacionalno izjasnili prema članu 170. ustava, ovo pitanje ni do danas nije riješeno na najbolji način, što stvara mjesta za daljnje manipulacije s takozvanom kategorijom “ostali”. Podsjećanja radi, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH, 242.682. osobe izjasnile su se kao “Jugoslaveni”, dok se u kategoriji “ostali” izjasnilo 104.439 osoba. Uzimajući rezultate u postocima zadnjeg popisa stanovništva u BiH, 17,4% se izjasnilo da su Hrvati, 43,5% muslimani, dok ih se 31,2% izjasnilo da su Srbi. No, u kategoriju “ostali” činilo je 2,4 posto izjašnjenih osoba i “Jugoslavena” 5,5%. Razvidno je da su posljednje dvije kategorije činile skoro 8% “nenacionalno” izjašnjenog stanovništva u BiH. S druge strane, kada su u pitanju manipulacije, bilo ih je i tada i to najviše s kategorijom “Jugoslavena”. Primjerice Ejup Ganić, kao “Jugoslaven” bio je kandidat za člana Predsjedništva BiH na prvim demokratskim izborima, što je bilo njegovo demokratsko pravo, no, nije samo Ganić u pitanju, sličnih manipulacija je bilo i kod drugih konstitutivnih naroda, što jasno govori da ustavno nije riješen problem nacionalnih manjina, koji i danas dopušta manipuliranje.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura