Naše živote već više od dvije godine određuje pandemija koronavirusa. Izvanredno stanje, osim samog virusa, ima dalekosežne posljedice za zdravlje svih onih koji su se borili s ovim virusom. Depresija, teško pamćenje, nesanica…. samo su neke od tegoba s kojima su se susretale osobe koje su preboljele koronu, a prema riječima stručnjaka, teška upala debelog crijeva nova je posljedica korone koja je dodana na listu, piše Večernji list BiH.
Istraživanja
Površna istraživanja o liječenju COVID-19 među glavnim "krivcima" su za trenutačno zdravstveno stanje u kojima se bh. građani nalaze, odnosno većeg broja onih koji danas imaju problem s crijevima. Nemilice su se propisivali antibiotici, što je, ističu stručnjaci, bio potpuno pogrešan korak. Na taj problem upozorio je i dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić, istaknuvši kako je uporaba antibiotika u vrijeme pandemije koronavirusa povećana za 40 posto u bolničkim i izvanbolničkim uvjetima. - Kada se pojavio koronavirus u Kini, prve instrukcije su bile da dajemo antivirusne lijekove kojima raspolažemo, za koje je odranije bilo poznato da djeluju na viruse. Rezultati nisu bili ohrabrujući, potom se pokušalo s hidroksiklorokinom i tu je bilo puno prijevara i zabluda. Čak je urednik časopisa "Lanset" objavio članak o učinkovitosti klorokina koji je bio neprovjeren, da bi se kasnije 150 znanstvenika pobunilo, upućujući da je zasnovan na pogrešnim premisama - ispričao je Škrbić za Glas Srpske. Objasnio je da je pretjerano propisivanje antibiotika započelo nakon što je jedan Francuz objavio istraživanje zasnovano na malom uzorku, svega 36 pacijenata, od kojih je 16 koristilo azitromicin. - Istraživanja su pokazala da taj antibiotik djeluje u laboratorijskim uvjetima. Svi su ga počeli koristiti. Postojao je strah da se na COVID-19 upalu pluća nadoveže neka bakterijska upala i svi redom su propisivali antibiotike - kazao je Škrbić dodajući da zemlje diljem svijeta iznose podatke o neracionalnoj uporabi antibiotika, a isto je i u RS-u, koja je dovela do toga da je znatan broj ljudi dobio teški proljev, kolitis, odnosno upalu debelog crijeva. - Globalno je situacija bila teška. Uslijed nedostatka odgovarajuće terapije bili smo u zabludi da će antibiotici pomoći i da ćemo spriječiti neke komplikacije, a od svih potvrđenih COVID pacijenata svega 3,5 posto njih je imalo potrebu za antibioticima jer su uz to imali i bakterijsku upalu i to se uglavnom događa u bolničkim uvjetima - zaključio je Škrbić. Dodao je da postoji plan da struka sjedne za stol i napravi presjek stanja u vezi s rezistencijom bakterijskih sojeva antibiotika. - Postoje bakterije koje su sada više od 80% rezistentne i morat ćemo zaustaviti primjenu takvih antibiotika ne bismo li došli u situaciju da te bakterije "zaborave" na njih i za koju godinu postanu ponovno osjetljive, jer nemamo izbora, nema novih antibiotika - zaključio je za Glas Srpske Škrbić.
Globalna otpornost
Liječnici obiteljske medicine u DZ-ovima ističu da je uporabom antibiotika napravljena katastrofa kada je riječ o općem stanju stanovnika. Prema njihovim riječima, u posljednje dvije godine uporaba antibiotika dosegnula je razine koje su prije pandemije bile nezamislive. Dodaju kako nema nikakvog opravdanja da pacijentima za koje se zna da su pozitivni na koronu, virusnu bolest, propiše antibiotik. Melita Vujnović, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Rusiji, ranije je kazala kako je globalna otpornost na antibiotike porasla uslijed njihove aktivne uporabe tijekom liječenja pacijenata oboljelih od COVID-19. Upozorila je da je otpornost na antibiotike prijetnja modernom svijetu, jer ugrožava borbu protiv drugih infekcija. Prema njezinim riječima, glavni cilj međunarodnih misija WHO jest da informira stanovništvo o otpornosti na antibiotike. - Na tu temu su usredotočene vlasti i stručnjaci u zemljama u svijetu. Moramo koordinirati naš trud kako bismo zaustavili širenje otpornosti na lijekove - dodala je Vujnović
