Nakon dugo vremena, BiH ima usvojen proračun prije početka godine na koju se odnosi. Rezultat je to pritisaka MMF-a, ali i očitog konsenzusa unutar stranaka vladajuće većine. Iznosi 950 milijuna KM na koje je pridodan iznos od 788.476.010 KM za otplatu vanjskog duga. Ovaj dio proračuna je znatno uvećan, dok su sredstva namijenjena za financiranje državnih institucija ostala na prošlogodišnjoj razini. Specifičnost državnog proračuna Bosne i Hercegovine je u tome što on nema niti socijalnu niti razvojnu dimenziju. Mnogi ga nazivaju “protočnim bojlerom”, što i nije daleko od istine ako se zna da se u njemu nalaze sredstva samo za rad i funkcioniranje državnog aparata. Dakle, ključno pitanje u državnom proračunu je koliko će koja od institucija dobiti sredstava za svoj rad u 2013. Zbog restriktivnih mjera štednje, koje su uzete u obzir i pri izradi fiskalnog okvira za idućih nekoliko godina, većini zahtjeva bh. institucija za povećanje proračunskih sredstava nije udovoljeno. Naprotiv, u odnosu na ovogodišnji proračun umanjena su sredstva za plaće i naknade, putne troškove, troškove zakupa prostora, ugovorene obveze i nabavu opreme, kao i za tekuće grantove. S druge strane, na nekim stavkama su povećana izdvajanja, ali granična crta od 950 milijuna KM nije probijena. Promatrano po institucijama, manji iznos sredstava planiran je za Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Ured za veterinarstvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo civilnih poslova, Upravu za neizravno oporezivanje, Središnje izborno povjerenstvo, Agenciju za statistiku, SIPA-u, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu i još nekoliko institucija. Ta sredstva su faktički preusmjerena drugim institucijama, pa će više novca nego ove godine dobiti Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Agencija za forenzična ispitivanja i vještačenja, Služba za poslove sa strancima, Obavještajno-sigurnosna agencija, Agencija za identifikacijske dokumente, Sud, VSTV... O restriktivnosti proračuna za iduću godinu svjedoči i podatak da neće biti dodatnog zapošljavanja u državnim institucijama, iako neke od njih već godinama upozoravaju na nepopunjenost kapaciteta. Ipak, i uz ovakva ograničenja, proračun će omogućiti neke vrlo značajne aktivnosti, kao što je organiziranje popisa stanovništva ili pripremu zemlje za novonastale okolnosti u kontekstu ulaska Hrvatske u EU. Za premijera Vjekoslava Bevandu značajno je što će imati jasnu financijsku situaciju u pogledu provedbe dogovora šestorke.
Nakon dugo vremena, BiH ima usvojen proračun prije početka godine na koju se odnosi. Rezultat je to pritisaka MMF-a, ali i očitog konsenzusa unutar stranaka vladajuće većine. Iznosi 950 milijuna KM na koje je pridodan iznos od 788.476.010 KM za otplatu vanjskog duga. Ovaj dio proračuna je znatno uvećan, dok su sredstva namijenjena za financiranje državnih institucija ostala na prošlogodišnjoj razini. Specifičnost državnog proračuna Bosne i Hercegovine je u tome što on nema niti socijalnu niti razvojnu dimenziju. Mnogi ga nazivaju “protočnim bojlerom”, što i nije daleko od istine ako se zna da se u njemu nalaze sredstva samo za rad i funkcioniranje državnog aparata. Dakle, ključno pitanje u državnom proračunu je koliko će koja od institucija dobiti sredstava za svoj rad u 2013.
Zbog restriktivnih mjera štednje, koje su uzete u obzir i pri izradi fiskalnog okvira za idućih nekoliko godina, većini zahtjeva bh. institucija za povećanje proračunskih sredstava nije udovoljeno. Naprotiv, u odnosu na ovogodišnji proračun umanjena su sredstva za plaće i naknade, putne troškove, troškove zakupa prostora, ugovorene obveze i nabavu opreme, kao i za tekuće grantove. S druge strane, na nekim stavkama su povećana izdvajanja, ali granična crta od 950 milijuna KM nije probijena. Promatrano po institucijama, manji iznos sredstava planiran je za Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Ured za veterinarstvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo civilnih poslova, Upravu za neizravno oporezivanje, Središnje izborno povjerenstvo, Agenciju za statistiku, SIPA-u, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu i još nekoliko institucija.
Ta sredstva su faktički preusmjerena drugim institucijama, pa će više novca nego ove godine dobiti Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Agencija za forenzična ispitivanja i vještačenja, Služba za poslove sa strancima, Obavještajno-sigurnosna agencija, Agencija za identifikacijske dokumente, Sud, VSTV... O restriktivnosti proračuna za iduću godinu svjedoči i podatak da neće biti dodatnog zapošljavanja u državnim institucijama, iako neke od njih već godinama upozoravaju na nepopunjenost kapaciteta. Ipak, i uz ovakva ograničenja, proračun će omogućiti neke vrlo značajne aktivnosti, kao što je organiziranje popisa stanovništva ili pripremu zemlje za novonastale okolnosti u kontekstu ulaska Hrvatske u EU. Za premijera Vjekoslava Bevandu značajno je što će imati jasnu financijsku situaciju u pogledu provedbe dogovora šestorke.
