• OBJAVA: 25.01.2012 / 12:01
  • PRIKAZA: 705

Za hrvatski projekt "zrakoplovnog razminiranja" zainteresirali se i u Aziji i Južnoj Americi nove metode Pouzdanost kamera je čak 99 posto

Hrvatske kamere otkrivat će plantaže koke u Kolumbiji

Sustav pregleda terena iz zraka proizvod je hrvatske tehnologije i znanja, a žele ga i u Kini, Laosu, Kambodži... Uređaji koji snimaju minski sumnjiva područja koristit će se u žestokoj borbi protiv narkokartela

Povećaj Hrvatske kamere otkrivat će plantaže koke u Kolumbiji
Nova metoda smanjit će potrebu za radom na terenu, ali i opasnosti od stradavanja pirotehničara
Foto: 'Hrvoje Jelavic/PIXSELL'
  • Nova metoda smanjit će potrebu za radom na terenu, ali i opasnosti od stradavanja pirotehničara Zdravko Modrušan, ravnatelj HCR-a Iztok Hočevar, savjetnik u ITF-u

Naši pirotehničari bi, nakon pročešljavanja brojnih minskih polja po Hrvatskoj, uskoro mogli početi i potragu za eksplozivnim napravama u Aziji, ali i za poljima koke u Kolumbiji. Dio je to projekta zračnog razminiranja, koji je pokrenut u sklopu Hrvatskog centra za razminiranje, za koji su zainteresirane i države u kojima mina nema.

– Kroz naše znanstveno vijeće i tvrtku HCR-CTRO okupili smo brojne ugledne znanstvenike, profesore i doktore te smo postigli veliki uspjeh kao u, primjerice, korištenju strojeva u razminiranju. To je donijelo pravu revoluciju u ovim poslovima i u svijetu nemamo premca. Jadan od sličnih projekata je i zrakoplovni izvid. Riječ je o korištenju letjelica u kojima se nalazi sofisticirana oprema kojom se pregledavaju prostori, a rezultat je isključivanje nekih parcela iz popisa minski sumnjivih ili detekcija nekih novih, nepoznatih, minskih polja. Sve ovo isključivo je produkt hrvatskog znanja i pameti – rekao je Zdravko Modrušan, ravnatelj HCR-a.

Moderne tehnologije

Detalje o brojnim suvremenim tehničkim rješenjima koji se koriste u ovom projektu HCR čuva kao poslovnu tajnu, no poznato je da se pri snimanju terena koriste četiri različite kamere. U praksi sva oprema smještena je u posebnom kontejneru, a uz nju je i stručno osoblje koje prikuplja podatke s kamera i radi prvi krug obrade. Poslije se svi prikupljeni i sortirani podaci analiziraju softverom izrađenim samo za tu namjenu. Pilot-projekti ove metode razminiranja već su provedeni u Hrvatskoj i susjednoj Bosni i Hercegovini.

U praksi, kontejner s opremom i stručnjacima montiran je bio na vojni helikopter Mi-8, kojim su zatim nadlijetana sporna područja. Ovisno o potrebama, kamere snimaju područje koristeći od 7 do čak 15 različitih spektara. Iako je riječ o kombinaciji više modernih tehnologija, iz HCR-a tvrde kako je najvažnija analiza prikupljenih podataka koje stručnjaci nakon preleta obrađuju. Pouzdanost je te metode više od 99 posto. U projektu sudjelovala je i tvrtka Geofoto.

– Sve smo pokrenuli još 2005. uz pomoć norveške vlade. Snimili smo minski sumnjiva područja, uključili vojne karte s crtama razgraničenja i vojnim akcijama te podatke MUP-a i HCR-a. Tako je stvoren GIS, Geoinformacijski sustav. Njime je smanjen minski sumnjiv prostor u Hrvatskoj čak trideset posto, a ušteđeno čak dvije milijarde kuna – rekao je Zvonko Biljecki, direktor Geofota, istaknuvši kako je riječ o najmodernijem informacijskom sustavu na svijetu.

Vrijedno i isplativo

Zbog iznimnih ušteda za ovu metodu zainteresirala se i Međunarodna zaklada za razminiranje i pomoć žrtvama mina ITF, koja se u najvećoj mjeri financira novcem američke vlade.

– Pilot-projekt zrakoplovnog izvida koji smo proveli u Hrvatskoj stajao je otprilike 250.000 eura. Da smo ista područja krenuli razminirati klasičnim metodama, stajalo bi nas čak četrdeset milijuna eura. To govori o golemoj vrijednosti te metode, ali i njezinoj isplativosti. Nije riječ o uštedama od trideset ili četrdeset posto, nego o troškovima koji su otprilike trideset do čak pedeset puta manji – objasnio je Iztok Hočevar, savjetnik za međunarodnu suradnju u ITF-u.

Dogovorom HCR-a i ITF-a zajednički bi se nastupalo na stranim tržištima, za što postoji veliko zanimanje.

– Osim u Bosni, gdje smo već odradili pilot-projekt sličan onom u Hrvatskoj, zainteresirani za zračne izvide su i u jugoistočnoj Aziji. Riječ je o minskim poljima u Kambodži, Laosu, Kini i nekim drugim državama. Kontaktirali su nas i iz europskih agencija koje se bave sličnim poslovima. Zanimljivo je da su interes pokazali i iz Kolumbije. Tamošnje vlasti ovu tehnologiju baziranu na zračnom snimanju žele primijeniti u borbi protiv organizirane trgovine drogom i detektiranju plantaža koke – zaključio je Hočevar.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Osim zrakoplova i pčele "nanjuše" mine

Uporaba specijalnih strojeva u projektima razminiranja, koja je postala zaštitni znak hrvatskih pirotehničara donijela je pravu revoluciju u projektima čišćenja minskih polja. Tu Hrvatska i tvrtke koje sudjeluju u izradi strojeva dominiraju svjetskim tržištima. Da nije riječ o slučaju, dokazuju i drugi projekti poput posljednjeg zračnog razminiranja. Isti trag pratili su i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Tamo je otkriveno kako pčele mogu "nanjuštiti" mine, a istraživalo se i koliko ova metoda može biti pouzdana.

Ocijeni:
  • Trenutno 0.00/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Ovaj članak još nije komentiran.
Prijava korisnika X


Zaboravili ste lozinku?
Facebook povezivanje X

Kako biste dovršili povezivanje svojeg Facebook profila s vecernji.hr portalom, molimo prijavite se sa svojim vecernji.hr korisničkim podacima ili kreirajte novi vecernji.hr profil.

Postojeći korisnik



Molimo da sigurnosti radi unesete korisničko ime i lozinku Vašeg večernji.hr korisničkog računa.

Novi korisnik

Zatvori

Pozdrav, korisniče Internet Explorera 6!

Kako biste još više nego do sada uživali pretražujući internetske stranice, povećali sigurnost svojega računala te tehnički i vizualno dobili najviše, molimo vas da besplatno nadogradite svoj internetski preglednik na noviju verziju ili da koristite neki od alternativnih preglednika.

Internet Explorer Mozilla Firefox Safari Google chrome Opera
Pošalji e-mail prijatelju X



Pravila komentiranja X

Registracijom na portal Vecernji.hr i slanjem komentara na sadržaj portala korisnik prihvaća pravila komentiranja na portalu Vecernji.hr po kojima u komentarima nije dozvoljeno:

  1. psovanje, vrijeđanje, omalovažavanje
  2. govor mržnje, diskriminacija i izražavanje netolerancije
  3. pisanje velikim slovima
  4. chatanje, offtopic komentiranje
  5. spamanje ili reklamiranje stavljanjem linkova ili na bilo koji drugi način
  6. copy/paste cijelih tekstova s drugih portala, blogova i sl.
  7. repostanje uvredljivih komentara ili bilo kakvih drugih komentara koji nisu dozvoljeni na portalu
  8. korištenje prostačkog ili uvredljivog nicka te nicka u kojem je sadržano ime i prezime neke poznate osobe
  9. prozivanje administratora ili polemiziranje s administratorom na bilo koji način (prijave neprimjerenih komentara možete poslati na mail moderator@vecernji.net)

Svako kršenje pravila rezultirat će brisanjem komentara i/ili baniranjem korisnika na određeno vrijeme, a izrazito teško ili učestalo kršenje pravila brisanjem korisnika iz arhive čime će se automatski izbrisati svi njegovi prethodni komentari.

Opće uvjete korištenja u cijelosti možete pročitati na adresi:
www.vecernji.hr/page/uvjeti_koristenja

Ispravi greške X