Sve hrvatske reprezentacije koje su na europskim, svjetskim i olimpijskim natjecanjima osvajale medalje i nizale druge velike uspjehe u svome sastavu imale su igrače koji su rođeni ili su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Taj podatak izgleda pomalo nestvaran kada se zna da je u BiH prije rata živjelo samo 800 tisuća Hrvata, a posljednjih 17 godina ta se brojka doslovce prepolovila. Toliku zastupljenost igrača bosanskohercegovačkog podrijetla u najuspješnijih hrvatskim reprezentacijama najbolje objašnjava činjenica da je čak 41 posto građana Hrvatske podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.

Do toga podatka došla je njemačka politička zaklada “Friedrich Ebert” sa sjedištem u BiH koja je zajedno sa zagrebačkom agencijom Millenium promocija provela opsežno istraživanje u Hrvatskoj i Srbiji pod nazivom “Što građani Hrvatske i Srbije misle o Bosni i Hercegovini i njezinim građanima”. Istraživanje je još potvrdilo da je i 35 posto građana Srbije podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Znači, iz Hrvatske čak 41 posto i iz Srbije 35 posto građana je rođeno u BiH ili je podrijetlom iz te države, pa tamo imaju obitelj ili rođake.

- Rezultati istraživanja objedinjeni su u studiji “Imidž Bosne i Hercegovine i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji”, koja ovih dana izlazi iz tiska na engleskom jeziku. Zaklada “Friedrich Ebert” rezultate ovog zanimljivog istraživanja i studiju će predstaviti javnosti 18. svibnja u Tuzli, 19. svibnja u Banjaluci, a potom u Mostaru i Sarajevu - rekao je dr. Božo Skoko, profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i vodeći stručnjak koji se bavi problematikom imidža država.

Rođaci iz Hrvatske i Srbije tako često ne dolaze u rodni kraj ili kraj iz kojega su potekli. Samo 31 posto građana iz Hrvatske je u posljednjih petnaest godina boravilo u Bosni i Hercegovini, a tek 26 posto iz Srbije. Kao razlog njihova posjeta BiH navode se posjeti rodbini, poslovna ili turistička putovanja.

- Očito Bosna i Hercegovina mora postati privlačnija i građanima susjednih država, te im dati bolje razloge da ju posjete, jer posjeti najizravnije pridonose razbijanju predrasuda i povezivanju. Brojka koja kaže da je četvrtina Srba i trećina Hrvata nakon rata boravila u BiH je iznimno mala s obzirom na blizinu i druge povezanosti - rekao je Božo Skoko.

Istraživanje je pokazalo da je u posljednjih petnaest godina BiH iz Hrvatske posjećivalo najmanje umirovljenika i onih mlađih od 30 godina, a najbrojniji su bili oni srednjih godina. Najviše hrvatskih građana posjetilo je Bosnu i Hercegovinu iz Slavonije (42%), Istre i Primorja (42%), Dalmacije (36%), a najmanje iz sjeverne Hrvatske samo 16 posto. Iz Srbije u BiH najmanje su putovali mladi i umirovljenici, a najviše oni srednjih godina. Najviše Srba je posjetilo BiH iz Beograda i okolice čak 39 posto, a potom ispitanici iz zapadne Srbije 35 posto i Vojvodine 29 posto. Najmanje ih je boravilo u BiH iz istočne i jugoistočne Srbije.

Nema značajnijih razlika između građana Hrvatske i Srbije kada je u pitanju osobna ili rodbinska povezanost s BiH - ističe se u istraživanju koje će uskoro biti predstavljeno javnosti u BiH.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura