Entitetski zavodi za javno zdravstvo već odavno upozoravaju bh. građane kako su rijeke i kupališta zagađeni bakterijama i virusima koji mogu izazvati ozbiljna oboljenja poput seroznog meningitisa sepse, te raznih drugih kožnih i crijevnih bolesti.

Posljedice zagađenja

Kako smo već pisali, iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora su nam potvrdili prisutnost bakterija i enterovirusa u nalazima izuzetim iz Neretve, što je posljedica ispuštanja otpadnih i fekalnih voda u rijeku, bez njihovog prethodnog pročišćavanja. Tako se, prema podacima iz ZJZ HNŽ-a, u Neretvi nalazi i do 20.000 kolonija bakterija po litri vode, što je čini neprikladnom i opasnom za kupanje. Situacija nije ništa drukčija u drugim dijelovima zemlje. Prema podacima koje smo dobili iz JZU Instituta za javno zdravstvo RS-a, analiza vode se vrši dva puta tjedno, uzrokovanje iz otvorenih i tri puta tjedno iz zatvorenih bazena. Prošle godine su vršili 412 uzoraka bazenskih voda od čega je veliki dio bio neispravan zbog povećanih klorida (90 posto), ali i povećanog sadržaja organske materije (40 posto). Mikrobiološka neispravnost je daleko rjeđe bila razlog higijenske neispravnosti (3,6%), a razlog su bile koliformne bakterije. I rijeke su bile obuhvaćene ispitivanjima, a većinom su neispravne zbog pronađenih bakterija. Prema riječima dr. Dušanke Danojević, specijalist higijene i zdravstvene ekologije, postoje razne bolesti koje se mogu dobiti kupanjem u zagađenim vodama od crijevnih, kožnih pa sve do enteroviroza, ali i mnogo ozbiljnijih oboljenja po zdravlje.

- Zajednički simptomi za crijevne bolesti su dijareja, povišena temperatura i bolovi u trbuhu - kazala je dr. Danojević. Preko sitnih ozljeda na koži može doći do leptospiroze, naročito nakon kupanja u barama i stajaćim vodama. Također, ljeti se najlakše možemo zaraziti virusima iz grupe enterovirusa.

Zakonska regulativa

- Najčešće evidentirane kliničke manifestacije su: febrilne bolesti s osipom, nespecifična febrilna stanja tzv. ljetna gripa, konjuktivitis, upala ždrijela praćena mučninom i povraćanjem, ljetne dijareje, serozni meningitis (upala mekih moždanih ovojnica) i niz drugih blažih ili težih bolesti koje većinom prolaze bez posljedica - kazala je dr. Danojević. U rizičnoj skupini od pojave infekcija djeca do tri godine, trudnice, kronični bolesnici s oštećenim imunološkim sustavom bi trebali izbjegavati ovakvu vrstu ljetne rekreacije. Slično kao i na području FBiH, gdje problem nadzora nad riječnim kupalištima pravi nepostojanje federalnog propisa o kupališnim zonama, dr. Danojević je kazala da je najveći problem zastarjelost zakonske regulative koja ne odgovara zahtjevima EU i ne omogućuje zaštitu zdravlja korisnika kupališta pa samim tim ni praćenje parametara koji su obvezni dio monitoringa u sezoni kupanja, tako da se sve svodi na gotovo isključivo praćenje sanitarno-mikrobioloških parametara kvaliteta vode.

Iz trgovina se povlači brašno: “Kupcima ćemo vratiti novac”