Bosna i Hercegovina okružena je svjetskim turističkim velesilama i izravno graniči sa zemljama koje razvoj turizma smatraju nacionalnim prioritetom. Međutim, povećanje broja turista u BiH nije rezultat neke dobro osmišljene politike domaćih političara, već političkih i interesnih odluka drugih zemalja - kazao je za Fenu predsjednik Udruge turističkih agencija BiH Zoran Bibanović.
Bibanović je istaknuo da je turizam jedan od glavnih čimbenika ekonomskog oporavka Europe nakon Drugog svjetskog rata te da posljednjih deset godina raste po stopi od 3,5 do 4,5 posto godišnje. - Europa i dalje privlači više od pola ukupnog turističkog svjetskoga prometa i tu poziciju želi zadržati. Zbog toga Europa stimulira kreativnost u turizmu što je velika prilika i za BiH - naglasio je Bibanović. Kada bi BiH mogla “uhvatiti korak” sa susjednim zemljama, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, Bibanović ističe da bi to bio nevjerojatan uspjeh. Ipak, naglašava da BiH ne treba kopirati iskustva razvoja turizma iz susjednih zemalja jer nemaju istu resursnu osnovu. - U turizmu nije bitan broj posjetitelja već zarada koja se ostvari tijekom jedne godine. Dobar primjer su Slovenija i Island, gdje nekoliko milijuna gostiju ostavi novac kao i u mnogim turističkim velesilama - kazao je.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina, a posebno Sarajevska županija, imaju ogromnu resursnu osnovu da privuku najbolje platežne goste na svijetu. Objasnio je da Svjetska turistička organizacija (UNWTO) navodi da klijentela u kulturnom i ekoturizmu prosječno dnevno troši 283 eura na dan, dok je u konvencionalnom turizmu klijentela koja koristi hotele s 5 zvjezdica, luksuzne resorte i kruzere, spremna potrošiti na dan 158 eura. Bibanović poručuje da bi se destinacija Sarajevo u roku od dvije godine mogla oblikovati do razine top destinacije kulturnog turizma i da bi se mogla uvrstiti u 10 top kulturnih destinacija svijeta. To podrazumijeva turističko oblikovanje kompletnog povijesnog područja Sarajeva, od Bijele tabije na istoku do muzejskog kvarta na zapadu te od ZETRA-e i Vrbanjuše na sjeveru do Skenderije i Alifakovca na jugu, što je i navedeno u razvojnoj strategiji Sarajevske županije 2017. - 2020. Za taj pothvat je, zaključio je, nužno uspostavljanje multidisciplinarnog povjerenstva po kriterijima UNESCO-a.

Iduća mirovina raste za 11,7, a do kraja godine za ukupno 17 posto