U četiri diplomatsko-konzularna predstavništava Hrvatske u BiH - Mostar, Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, bit će 22. siječnja iduće godine otvorena biračka mjesta kako bi se državljani RH na referendumu izjasniti jesu li za ili protiv ulaska svoje države u punopravno članstvo EU-a.

Uvjet prebivalište

Prema nedavno pročišćenom i dopunjenom Zakonu o referendumu, koji su usvojili zastupnici Hrvatskog sabora, pravo sudjelovanja na državnom referendumu imat će svi hrvatski državljani, s prebivalištem u Hrvatskoj. U zakon je unesena novina po kojoj pravo glasa na referendumu nemaju osobe koje nemaju najmanje godinu dana prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, i to bez prekida. To znači da Hrvati iz BiH koji imaju hrvatsku putovnicu, ali nemaju prijavak u RH, nemaju zakonsko pravo sudjelovati na spomenutom referendumu. Iako neće imati pravo na odlučivanje hoće li RH biti članica EU-a ili ne, Hrvatima iz BiH ostat će ostale privilegije koje za sobom donosi posjedovanje hrvatske putovnice. Za njih će se primjenjivati jednak režim pri prelasku granice kao i za sve osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo ili valjanu hrvatsku putnu ispravu. Samim ulaskom u EU, RH će početi primjenjivati tek dio schengenske pravne stečevine, ali neće istodobno ući i u schengenski prostor, već će ukidanje granica između RH i starih država članica ovisiti o kasnijoj odluci Vijeća EU-a. Iz Ministarstva vanjskih poslova RH pojašnjavaju kako je odnos između nacionalnog državljanstva i državljanstva EU-a definiran Ugovorom o funkcioniranju EU-a, koji propisuje da je “svaka osoba koja ima državljanstvo države članice - i državljanin EU-a”. Ugovorom iz Maastrichta “državljanstvo pojedinca uređuje isključivo nacionalni propis države članice”. To načelo vrijedi i u situaciji kada pojedinac ima dvostruko državljanstvo bilo države članice ili države nečlanice, što je i potvrđeno praksom suda EU-a.

Isti uvjeti bh. Hrvatima

U hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu, pojašnjavaju u Ministarstvu vanjskih poslova RH, stjecanje i prestanak hrvatskoga državljanstva uređeni su Zakonom o državljanstvu. Državljanin RH koji ima i strano državljanstvo, pred tijelima državne vlasti RH smatra se isključivo hrvatskim državljaninom. Po tome će se Hrvati iz BiH koji će posjeduju hrvatsku (EU) putovnicu, smatrati državljanima EU-a i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz RH, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola. Ulaskom RH u EU jača i pozicija bh. Hrvata.