Galerija Aluminij će u živopisni svibanj zakoračiti odjevena u koloristički intenzivna platna dubrovačkoga ak. slikara Josipa Škerlja. Čak 52 slike, 52 priče ispričane kombinacijom tehnika na platnu, koje čine postav imena Dubrovački intermezzo, javnosti će biti predočene u četvrtak, 5. svibnja, s početkom u 19 sati, a dostupnima za besplatno razgledanje u obadva galerijska izložbena salona ostat će do 17. toga mjeseca, priopćeno je iz Aluminija.
- Riječ je o zajedničkomu projektu s Maticom hrvatskom Mostar, kojega realiziramo u sklopu ovogodišnjega Mostarskog proljeća, a uz potporu Filozofskoga i Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te Dubrovačkih ljetnih igara. Izložba je, u daleko manjemu opsegu od 22 slike, prošle godine predstavljena u dubrovačkoj palači Sponza, kao dio Dubrovačkih ljetnih igara, no Škerlj nam za Mostar premijerno nudi još 30 novih slika, svjedočeći i ovoga puta njegovu neraskidivu povezanost s našim gradom. Raduje me što je ponovno našim gostom – kazao je rukovoditelj Galerije Aluminij Darko Juka, podsjećajući na Škerljevu izložbu iz 2004. godine u Aluminijevu prostoru.
Postav izložbe potpisuje povjesničarka umjetnosti Barbara Martinović, dok je kustosom, ujedno i autorom kataloškoga stručnog osvrta povjesničar umjetnosti Marin Ivanović koji zaključuje kako je puls slike Josipa Škerlja obrnuto proporcionalan njegovim godinama.
- Suprotnost mladenačkoj snazi i tamnim koketiranjima s rembrantovskim anakronizmom, predstavljaju vedute visokih kolorističkih zasićenja u osmomu desetljeću života. Kako bi dohvatila svaku kap životne sile, slika se otvara i širi, intenzivira registre bojanih polja i sve particije stapa u jednu, nagrizajući pritom motiv i pretvarajući ga iz protagonista u objekt, sredstvo koje je tu kako bi nosilo boju. Evocirajući motive iz ranijih razdoblja i dopunjavajući ih novima, Škerlj je započeo i smisleno zaokružio ciklus najosobnije mu teme, Dubrovnika ljubavnika. Ovaj je Intermezzo umetkom koji zakratko prekida niz događaja u životu Grada, pogled na trenutke između dva koraka po Stradunu, dva bata na zvoniku, dva poljupca među stupovima Sponze ili dva srha s Onofrijeve fontane. Poput fotona, Dubrovnik mijenja svoja svojstva kada zna da ga promatramo, a Škerlj je demiurgom kojemu je dato vidjeti te prizore: koncert ptica u Dvoru, mačke iz visokoga društva, erotske čine… Gotovo da nema nijednoga očišta iz kojega nije slikao Grad, svladavši sve poglede koji su prije zanimali druge slikare, a onda pronašavši vlastite točke iznutra i izvana iz kojih je gledao Dubrovnik, tog svojega ljubavnika. Ova izložba nije nikakova rekapitulacija, ona je Dubrovnik koji buja od života – zapisao je, između ostaloga Ivanović.
Inače, Josip je Škerlj rođen 1941. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 1965. na zagrebačkoj ALU, u klasi Otona Postružnika. Izlagao je dosad na stotinjak samostalnih i bio sudionikom brojnih skupnih izložbi i likovnih kolonija u Hrvatskoj i izvan nje. Dobitnikom je niza nagrada i priznanja, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. O njegovu je djelu snimljeno nekoliko dokumentarnih emisija, a 1996. zasluženo je počašćen i monografijom. No, Škerlj i piše, te je autorom i šesnaest književnih djela. Živi i stvara u Dubrovniku.
