Ratni zapovjednik vojne policije HVO-a i ministar unutarnjih poslova HR HB

Valentin Ćorić podnio 2.000 kaznenih prijava protiv pripadnika HVO-a

sdada
25.03.2017.
u 07:09

Ratni zapovjednik vojne policije HVO-a i ministar unutarnjih poslova HR HB Valentin Ćorić, koji je nepravosnažno osuđen na 16 godina zatvora, zatražio je od Haškog tribunala da ga oslobode krivice za zločin počinjen nad muslimanima, prenosi Birn.

Ćorić je prvostupanjskom presudom iz 2013. godine proglašen krivim da je zajedno s još pet hrvatskih lidera sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu proti Muslimana u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni 1993. i 1994. godine.

U to vrijeme, Ćorić je bio načelnik Uprave vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), oružane formacije samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna.

Ćorićev branitelj Dragan Ivetić kazao je da HVO nije mogla okupirati dijelove BiH, budući da je ta vojna formacija bila “zajedno s Armijom BiH jednak i konstitutivan dio oružanih snaga”.

Kao dokaz za to, Ćorić je naveo da je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović 1993. proglasio “HVO dijelom Armije BiH”.

Ivetić je podsjetio da je Hrvatska davala oružje i vojnu opremu HVO i ABiH, precizirajući da je “90 posto oružja za muslimansku vojsku došlo iz Hrvatske”.

Ćorićevo učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, njegov branitelj je negirao tvrdnjom da su zločini u Gornjem Vakufu, logoru Heliodrom ili u Mostaru bili “izolirani incidenti”, te da su žrtve bile “kolateralna šteta u sukobu”.

“Ćorić nije imao ovlaštenja u vojnim operacijama, čak ni kada je vojna policija bila korištena u njima”, naglasio je zastupnik obrane.

Kada je bio obaviješten o zločinima HVO-a, njegov branitelj tvrdi da je Ćorić “primjereno reagirao” i počinitelje uklanjao iz postrojbi, naglasivši da je podnio i 2.000 kaznenih prijava protiv pripadnika HVO-a.

Ćorić prema branitelju nije dozvoljavao kaznena djela, već ih je sprječavao i kažnjavao u okviru svojih ovlaštenja.

“Čak i ako je znao za zločine, a njihovo počinjenje nije bilo njegova namjera, Ćorić ne može biti kriv kao član udruženog zločinačkog poduhvata”, zaključio je Ivetić.

Odnos prevostupanjskog vijeća prema Ćoriću, njegova braniteljica Dijana Tomašegović-Tomić nazvala je “nepravičnim” tvrdeći da su sudci kao dokaz prihvatile “krivotvorene dokumente protiv Ćorića”.

Tomašegović-Tomić je istakla i da Ćorić bio nadležan da sprovede istrage o zločinima, a da je kažnjavanje počinitelja bilo posao vojnog pravosuđa.

Prvostupanjskom presudom zajedno s Ćorićm osuđen je Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, Slobodan Praljak, Bruno Stojić i Milivoje Petković na po 20, a Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Iznošenje žalbi obrana optuženih započelo je u ponedjeljak. Tužiteljstvo će iznijeti žalbu 28. ožujka.

Svi optuženi su se u travnju 2004. dobrovoljno predali Tribunalu, a u rujnu iste godine su pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja, krajem travnja 2006.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije