Trenutačno BiH nema pouzdane podatke, ali se procjenjuje da tek oko osam posto građana ima više, ili visoko obrazovanje, što je znatno ispod europskih standarda. To je čak trostruko manje nego u Sloveniji, a dvostruko ispod postotka visokoobrazovanih stanovnika susjedne RH.

Na dnu Europe

Zato ne čudi podatak da u BiH tek 17,4 posto zaposlenih djelatnika ima visoku stručnu spremu, što bh. radnu snagu po stupnju obrazovanosti smješta na samo dno Europe. Takvo stanje potkrepljuje i podatak Agencije za statistiku, prema kojem u BiH 1,7 milijuna ljudi nema završenu srednju školu, a čak 53,5 posto radno sposobnih žena ima završenu samo osnovnu školu, dakle znaju se potpisati. Iznad BiH je Italija u kojoj je 17,8 posto radnika visokoobrazovano, a slijede Češka i Austrija. Navedeni podaci su dobiveni usporedbom podataka Eurostata o stupnju obrazovanosti radne snage u Europi s istim podacima iz ankete o radnoj snazi u BiH za prošlu godinu. Najviše visokoobrazovanih radnika ima Velika Britanija, i to 38,6, zatim slijedi Španjolska sa 37,9 i Francuska sa 33,8 posto visokoobrazovanih djelatnika. Očekivano, najveći broj djelatnika u BiH, njih 64,3 posto ima srednju školu, dok 20,2 posto zaposlenih ima samo osnovnu školu. Djelatnici koji se bave obrazovanjem tvrde kako veliku ulogu u stupnju obrazovanosti ima upisna politika i kako država treba ponuditi veće plaće za ona zanimanja koja su potrebnija, jer će na taj način privući mlade ljude. Pored toga, mladi ljudi ponekad i ne znaju što upisati, jer škole svoju upisnu politiku više usklađuju s kadrom u školama, kako isti ne bi ostali bez posla, ili pak s kapacitetima i opremljenosti škola.

Odnos države

Iako je posla u BiH sve manje, prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, broj diplomaca iz godine u godinu vrtoglavo raste, a dovoljno je reći da je 2003. diplomiralo tek 6039 studenata. Tijekom prošle akademske godine diplomu je dobilo skoro dvadeset tisuća studenata, što je čak tri puta više nego 2003. Dok država dobiva sve više kadra kojim se može ponositi, ekonomski stručnjaci ističu da je problem u tome što nam tolika visokoobrazovana radna snaga ne treba, a stav ekonomista dijele i predstavnici omladinskih organizacija, sindikata i poslodavaca. Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH, kazao je da će BiH imati još neobrazovaniju radnu snagu dok god se politika bude miješala u obrazovanje. - Taj podatak dovoljno govori kakav je odnos države prema obrazovanju. Našoj državi i vlastima i odgovara da imamo sve više neobrazovanih jer im je lakše upravljati tim ljudima. Zato i imamo ekspanziju privatnih fakulteta, kojih ima na svakom ćošku i sumnjivih diploma s takvih fakulteta”, istaknuo je Šatorović.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura