“Crni ponedjeljak”, raspad Kine, najveći pad vrijednosti od 2007... Tako svjetski mediji opisuju stanje koje je prvi radni dan u tjednu vladalo na svim tržištima u svijetu. Kina, najveći kupac materijala, energije i hrane u svijetu te bitan uvoznik proizvoda iz Europe i SAD-a, povukla je ručnu kočnicu: srušila je vrijednost svoje valute da bi njezini proizvodi postali još jeftiniji, a gospodarstvo koje je godinama raslo po dvoznamenkastim stopama usporilo je.
Virtualna kriza
Svi burzovni indeksi pali su po stopama većim od tri posto, europske burze imale su i veći pad, a jezikom eura to znači da je najvećih 300 tvrtki u Europi izgubilo tržišnu vrijednost u iznosu većem od 250 milijardi eura. Na prvi pogled to podsjeća na krizu iz 1990. kada su azijske zemlje imale sličan modus operandi koji je uključivao sniženje vrijednosti valute, manji rast i jeftiniju robu pa je to povuklo i ostali svijet u minuse.
No, nema uporišta govoriti o novoj svjetskoj krizi jer se ona zadržava u virtualnom svijetu burzovnih grafova. Za ilustraciju, nafta se u ponedjeljak prodavala po povijesno niskoj cijeni koja se spustila ispod 43,5 dolara po barelu, ali je na benzinskim crpkama u Hrvatskoj litra benzina eurosuper 95 oko 9,6 kuna i zabilježen je tek neznatan pad. Realna ekonomija još ne osjeća ni dobre ni loše posljedice kineskog poteza, ali ako bi se ulagači na tržištu dionica, novca i roba i dalje povlačili, moglo bi doći do prelijevanja u stvarni život, no ponajprije kroz cijenu duga za države, tvrtke i građane, što se tek u drugom krugu odražava i na cijenu proizvoda i primanja. Tresla se brda, rodio se miš – tako bi se mogao opisati stav većine domaćih ekonomskih analitičara koje smo pitali treba li se Hrvatska bojati nove krize.
– Usporavanje kineskoga gospodarstva potpuno je kontrolirano i u svakom trenutku Kina svoju ekonomiju može ubrzati – komentar je glavnog ekonomista Hypo banke Hrvoja Stojića koji pojašnjava da je Kina konačno počela poštovati protokol iz Kyota i gasi velike zagađivače zraka i smanjuje proizvodnju. Makroanalitičar Splitske banke Zdeslav Šantić drži da će se ulagači vrlo brzo vratiti na azijska tržišta, što bi značilo da je riječ o kratkotrajnom poremećaju.
– Ova kriza dok traje stvara pritisak na pad vrijednosti imovine i valuta brzorastućih zemalja koje ovise o izvozu i prodaji naftnih derivata, poput Turske i Brazila – ističe Šantić.
Ni u Erste banci se ne brinu za izravan utjecaj burza na realni sektor, ali napominju da raste zabrinutost europskih izvoznika: izvoznice poput Njemačke strahuju da bi usporavanje globalne ekonomije moglo štetiti vanjskoj trgovini. U tom pogledu Hrvatska pripada zemljama koje su manje ranjive na usporavanje izvoza u Kinu – kaže Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala u Erste banci.
Valutni ratovi
I dok su u drugim bankama prilično uvjereni da je azijska kriza kratkog vijeka, u PBZ-u su oprezni pa su tako, očekujući slabije zarade u Kini, još početkom godine donijeli odluku o zatvaranju investicijskog fonda koji je radio na tim tržištima.
– Treba imati u vidu da se ni značajnije usporavanje Kine ne bi baš tako snažno moglo odraziti na gospodarstvo Europe, kako se čini prema reakciji dioničkih tržišta. Također, utjecaj Kine na hrvatsko gospodarstvo vrlo je mali, jer mi ponajprije ovisimo o gospodarskim trendovima u Europi – mišljenje je Silvane Milić iz PBZ Investa.
I zaista, negativni utjecaji iz Kine u Hrvatsku mogu doći samo preko Njemačke i Italije s kojima imamo značajne trgovinske odnose, jer Kini Hrvatska ne prodaje gotovo ništa – točnije, tek 0,6 posto ukupnog izvoza.
Pad burza i svojevrsna histerija ulagača u pozadini imaju i takozvane valutne ratove. Dolar je pao u odnosu na većinu valuta, a zna se da Kinezi drže većinu američkog duga i sada taj dug pokušavaju iskoristiti za svoje ciljeve. Jedna od pozitivnih posljedica tog rata, osim jeftinijeg dolara, za našu zemlju je i činjenica da bi do prosinca mogla biti odgođena odluka o povećanju kamata u SAD-u, što bi Hrvatskoj omogućilo još nekoliko mjeseci jeftinog zaduživanja.
