U Posavini je u tijeku svinjokolja, za koju se priprema tijekom cijele godinu, a intenzivno posljednjih mjesec dana. Počeo je tradicionalan posao koji se po ustaljenom običaju obavlja u svim posavskim obiteljima uz vrlo malo promjena. U prosjeku svaka posavska obitelj pripremi oko 200 do 300 kg mesa za sušenje u vidu kobasica, pršuta, kulena, švargli, kulenovih seka i ostalih delicija koje se kušaju kroz godinu u svim prigodama slavlja i blagdana. Kada se svinjokolja planira unaprijed, točno se zna tko je za koji posao zadužen. Tradicija se zadržava pa se i danas okupljaju prijatelji i cijela obitelj domaćina. U poslu svi sudjeluju. Nikola Mijatović iz Kostrča u jednom je danu završio posao svinjokolje za tri obitelji svojih najbližih, a to znači klanje čak pet svinja koje u prosjeku teže oko 200 kg.
Oko tisuću kilograma mesa u jednom danu obraditi ne može jedan domaćin pa se okupljaju najbliži, rodbina i prijatelji. Sve zapravo započinje od ranih jutarnjih sati jutarnjom kavom i rakijom te degustacijom prošlogodišnjeg kulena. Mladi se raspoređuju na teže zadatke, a iskusniji na obradu mesa. Jedna od odgovornih funkcija, topljenje čvaraka, povjerava se najiskusnijima.
Posavci su odavno prihvatili obvezu analize mesa na trihinelu pa jutarnji doručak od obrađenog mesa sa svinjokolje nikada se ne proba bez povratne informacije iz veterinarskih stanica. Sve prati i spravljanje tradicijskih jela i kolača koji se pripremaju samo za tu prigodu. Za pripremu kolača zadužene su domaćice, a Posavke koriste izvorne tradicijske specijalitete - salenjake, krafne, modlice i ostale slastice. Za doručak pripremaju gulaš i meso pečeno na krumpiru, a u stankama se poslužuju vruće krafne i kolači od lisnatoga tijesta, salenjaci, kažu Kostrčanke. Tradicija za večeru donosi sarmu i kobasicu, a oko stola se okupe svi radnici, pa i šira rodbina. Iako se nalaze u gospodarskom dijelu dvorišta, sušionice su uglavnom na vidiku domaćina. Posljednjih godina u Posavini događaju se krađe mesa.
