Glasač ste i izašli ste na birališno mjesto. Da se danas kojim slučajem održavaju izbori, što bi vam uopće bilo ponuđeno na glasačkom listiću kada je riječ o hrvatskoj stranačkoj sceni? Krenimo od HDZ-a BiH. Riječ je o stranci koja dobiva daleko najveći postotak glasova hrvatskog biračkog tijela, a njezin predsjednik Dragan Čović, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, u domaćim i međunarodnim krugovima smatra se za političkog lidera Hrvata u BiH.
Okosnice HNS-a
Druga stranka po broju glasova je HDZ 1990. na čijem čelu se odnedavno nalazi Martin Raguž. Uz Čovića, i Raguž je jedan od pregovarača ispred hrvatskoga naroda oko ustroja BiH. Dva HDZ-a su prije izvjesnog vremena zajedničkim snagama odigrala nemjerljivu ulogu u rušenju nelegalne i nelegitimne vlasti u Federaciji. Osim toga te dvije stranke okosnica su Hrvatskoga narodnog sabora. Ragužev prethodnik Božo Ljubić, zajedno s Draganom Čovićem, uspio je u nečemu što nije pošlo za rukom niti jednoj drugoj generaciji hrvatskih političara. Prvo stvorili su široki savez sa svim slojevima hrvatskoga društva u BiH na cijelom području zemlje i drugo potpisali su koalicijski sporazum u kojem se zalažu za hrvatsku federalnu jedinicu u sklopu međunarodno priznatih granica BiH. Očekuje se da će Martin Raguž imati kontinuitet takve politike koja može dovesti do ravnopravnosti Hrvata s druge dvije nacije u BiH. Zajedničko djelovanje prema hegemonističkim težnjama iz Sarajeva nipošto ne znači, kako se to želi prikazati, bilo kakvo stapanje te dvije stranke. Dapače, ono može dovesti do jačanja svake stranke pojedinačno, a ujedno i hrvatske pozicije.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista...
