Donald Trump velik broj obožavatelja u Americi i diljem svijeta stekao je zbog kritika na račun američke vanjske politike. Osim NATO-a, Trump je uvelike kritizirao ponašanje SAD-a u krizama na Bliskom istoku, u prvom redu u Siriji. Jedna od njegovih glavnih predizbornih uzdanica bilo je poboljšanje odnosa s Rusijom koje je, kako je više puta govorio kandidat Trump, Obama pokvario.
No, američka vanjska politika u posljednjih nekoliko dana pokazuje kako Trump kao predsjednik nema namjeru prepustiti ulogu glavne svjetske sile nekom drugom. Štoviše, teško se sjetiti kad je SAD imao više operacija u tako malo vremena na više mjesta po svijetu, piše Indexhr.
Sve je počelo, ili bolje reći sve se zakuhalo napadom na zračnu bazu u Siriji.
Prije tjedan dana, kao odgovor na kemijske napade u Siriji, Trump je naredio bombardiranje Asadovih snaga.
Trump je napad Asadovih zračnih snaga kemijskim oružjem na pobunjeničko uporište, u kojem je poginulo najmanje 85 civila, od čega 23 djece, opisao kao "barbarski napad" i dodao da "nijedno Božje dijete ne bi ikada trebalo trpjeti takav užas".
Iz tog je razloga naredio "ciljani vojni udar na zračnu bazu u Siriji iz koje je kemijski napad lansiran", navodeći kao razlog "vitalni nacionalni interes SAD-a da odvrati i spriječi širenje i korištenje smrtonosnih kemijskih oružja".
Asad je, jasno, vjerni saveznik Rusije koja ovu poruku SAD-a nije dobro primila. Nedugo nakon napada, Rusija je prekinula sporazum s Washingtonom o prevenciji zračnih incidenta u Siriji. Riječ je o dogovoru SAD-a i Rusije oko bombardiranja u Siriji, a koji je minimalizirao rizik da se dvije sile, iako praktički na suprotnim stranama u ratu u Siriji, međusobno sukobe. Sporazum je potpisan u listopadu 2015. godine, nedugo nakon početka ruske intervencije.
Putinovi glasnogovornici američki napad vide kao "agresiju protiv suverene države i kršenje međunarodnog prava i to pod lažnim izgovorima".
"Ovo pokazivanje mišića moglo bi dovesti do vrlo lošeg scenarija. Opasnost od sukoba između Rusije, Sirija i SAD-a nije ugodna i mogla bi imati loše posljedice", upozorava vodeći moskovski analitičar Fyodor Lukyanov.
No, on u svemu vidi i pozitivan ishod.
"Ali postoji i pozitivan scenarij. Za Trumpa su pregovori s Rusijom o suradnji u Siriji dosad bili nemogući jer je u njima sudjelovao sa slabije pozicije. Sada možemo reći da je Amerika pokazala svoje sposobnosti, vratila se u igru i pregovori neće biti jednostrani, niti jedna strana neće dominirati, i to stvara preduvjete za dijalog", dodao je.
Da je američka intervencija puno više od pukog pokazivanja mišića smatra Michael Luders, stručnjak za Bliski istok.
"Jasno je da tu postoji opasan potencijal za eskalaciju. U Siriji se događa zamjenski rat. Na jednoj strani SAD, EU, Turska i zemlje Perzijskog zaljeva žele pad Asada. Rusija, Iran i Kina to ne žele ni u kojem slučaju. Ako se, dakle, izvede takav napad kakav je sad naredio Trump, onda naravno postoji opasnost da neće ostati kod toga jednog napada, da stvar eskalira i da vrlo brzo na sirijskom tlu jedni nasuprot drugih stoje Amerikanci i Rusi", objašnjava Lüders.
"Ne zaboravimo da SAD namjerava nakon ustavnog referenduma u Turskoj 16. travnja pokrenuti kopnenu ofenzivu s američkim elitnim postrojbama prema Raqqi, glavnom uporištu IS-a na istoku Sirije. 400 američkih vojnika već je stacionirano u Siriji. Uspjet će zauzeti Raqqu i što onda? Kako dalje? To bi u svakom slučaju značilo konfrontaciju. Kako će se to razvijati u ovom trenutku ne možemo znati, ali u svakom slučaju postoji najveći stupanj opasnosti", objašnjava ovaj politolog, stručnjak za islam i publicist za Deutsche Welle.
Da je riječ o ozbiljnom sukobu potvrdili su iz zajedničkog zapovjednog centra sastavljenog od Rusije, Irana i Asadovih snaga, piše Index.hr.
"Ono što SAD čini u Siriji vodi u prelazak crvene linije. Od sada ćemo odgovoriti silom na bilo kojeg napadača ili na bilo kakve daljnje napade. SAD znaju našu sposobnost za brzu i snažnu reakciju", kaže se u priopćenju kojeg su objavili krajem prošlog tjedna.