Estonija je "ozbiljno" raspravljala o slanju trupa u Ukrajinu, a navodno bi bili smješteni dalje od prve linije bojišnice, prema dužnosniku nacionalne sigurnosti.
Madis Roll, savjetnik za nacionalnu sigurnost estonskog predsjednika, rekao je za vojnu novinsku kuću Breaking Defense da čelnici njegove zemlje procjenjuju održivost slanja estonskih vojnika na "pozadinske" uloge koje ne bi sudjelovale u izravnim borbama u Ukrajini. Takav potez pomogao bi ublažiti ukrajinsku krizu u ljudstvu i omogućio joj slanje više vojnika na prve crte bojišnice, piše Business Insider.
I dok Estonija, zemlja Sjevernoatlantskog saveza, preferira djelovati zajedno s glavnim članicama saveza, također nije isključila ideju da uskoči s manjom skupinom saveznika, rekao je Roll. "Rasprave su u tijeku", rekao je Roll za Breaking Defense. "Trebali bismo razmotriti sve mogućnosti. Ne bismo trebali biti ograničeni u pogledu onoga što možemo učiniti."
Breaking Defense je izvijestio da je Roll ove komentare dao u petak, samo nekoliko dana nakon što je šef obrane zemlje, general Martin Herem, rekao za novine da je Estonija interno razgovarala o slanju trupa u Ukrajinu. Ali nije bilo "ozbiljne rasprave" zbog domaćih političkih zabrinutosti, rekao je Herem za vojnu novinsku stranicu 9. svibnja.
Estonija je jedna od geografski najbližih članica NATO-a Rusiji, s istočnom granicom koju dijeli s ruskim regijama Pskov i Lenjingrad. Njezina se vojska uvelike oslanja na pričuvne postrojbe, s oko 4200 stalnog osoblja i 38 000 pričuvnih vojnika spremnih za ratne operacije. Dodatne rezerve dovode ukupan broj Estonaca koji su prošli vojnu obuku na oko 230.000 od 1,3 milijuna stanovnika, prema službenoj web stranici obrambenih snaga.
Nije Estonija prva zemlja koja razmišlja o slanju potpore ukrajinskim trupama. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je, da podsjetimo, navukao bijes Moskve zbog stalnog iznošenja takve strategije. Baltičke države slijede taj primjer. Litavska premijerka Ingrida Šimonytė izjavila je 8. svibnja za The Financial Times da ima ovlasti parlamenta da rasporedi trupe u Ukrajinu na obuku, ali da Kijev još nije iznio takav zahtjev.
NATO treba konsenzus svojih članica da pošalje trupe kao savez u ratnu zonu, ali pojedine države mogu rasporediti vlastite snage kako smatraju prikladnim. Rusija je u međuvremenu izjavila da bi se bilo kakva značajnija prisutnost NATO-ovih trupa u Ukrajini smatrala velikom eskalacijom, redovito prijeteći nuklearnim ratom.
No njezini dobici u Ukrajini, gdje je Kijev mjesecima patio od nedovoljne opskrbe streljivom i sada se suočava sa sve većim nedostatkom radne snage , prestrašili su zapadnu Europu. Države koje graniče sa zapadnim krilom Rusije, poput Finske i Estonije, upozoravaju da ukrajinski poraz znači da bi uskoro mogle biti sljedeće mete ruske agresije.
Estonija je dala Ukrajini vojnu, humanitarnu i financijsku pomoć u vrijednosti od oko 640 milijuna dolara, navodi se u izvještaju o praćenju pomoći Instituta za svjetsko gospodarstvo Kiel. To je oko 1,6% ukupnog BDP-a, više od bilo koje druge zemlje koja je Ukrajini isporučila pomoć. Najnovija tranša američke pomoći Kijevu, od 61 milijarde dolara , vrijedi oko 0,2% američkog BDP-a.
