U statističkim izvješćima bivše države jedan od konstantnih pokazatelja bio je taj da su zapadnohercegovačke općine bile među najnerazvijenijima u nerazvijenoj BiH. Široki Brijeg (tada Lištica), kao i većina ostalih općina, imao je najmanje društvenih stanova po glavi stanovnika, najmanju stopu zaposlenosti (ali i najveću stopu nezaposlenosti), ali, uz Duvno i Livno, i najviše radnika “na privremenom radu u inozemstvu”.
Napredak kroz tradiciju
Statistika je puno toga pokazivala, ali?! Široki (Lištica) je, uz Zadar, imao najveći broj registriranih automobila na broj stanovnika, što je bio jedan od pokazatelja standarda, u čitavoj bivšoj državi. Siva ekonomija, devizne doznake dijaspore i bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom (posebice duhanom) crnu statističku sliku Širokog, ali i cijele Hercegovine, činili su nešto svjetlijom. No, puno se toga promijenilo u posljednja dva desetljeća, pa tako i percepcija o zapadnoj Hercegovini - nekad najnerazvijeniji kraj u BiH danas se u bh. javnosti percipira kao najbogatiji.
Tranzicija i privatno poduzetništvo oživili su Široki.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
