Ratificiranjem Međunarodne konvencije o zaštiti bilja BiH je preuzela vrlo značajne obveze u ovoj oblasti. Iste godine donesen je Zakon o zaštiti zdravlja bilja, a već iduće formirana Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Posljednjih nešto više od dvije godine na čelu ove uprave je Radenko Radović, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u fitosanitarnoj oblasti i institucijama koje nadziru rad poljoprivrednog sektora s kojim smo za Večernji list i razgovarali.
• Koji su najvažniji rezultati Uprave otkada ste vi na čelu ove institucije?
-Od samog preuzimanja dužnosti novo rukovodstvo je krenulo u ozbiljan i sustavan rad, prije svega na otklanjanju nepravilnosti koje je glavna služba za reviziju u kontinuitetu utvrđivala, a što je prethodno rukovodstvo ignoriralo. Ovim smo se bavili gotovo cijele 2011. godine i rezultat toga rada je prvo pozitivno revizijsko izvješće Uprave za financijsko poslovanje u 2011. godini. Ovo smatram najznačajnijim uspjehom, posebno imajući u vidu da su negativna revizijska izvješća vezana uz rad Uprave vrlo često bila medijski obrađivana, a Uprava je trpila kritike. Pretprošle godine je počela provedba programa posebnog nadzora karantinskih štetnih organizama na krumpiru u BiH. Ovo je prvi veliki značajan projekt u oblasti zdravlja bilja koji se jedinstveno provodi u cijeloj BiH. Njegov cilj je utvrđivanje statusa pet karantinskih štetnih organizama značajnih za krumpir u BiH, što treba rezultirati dobivanjem dopuštenja od EU da se krumpir podrijetlom iz BiH može izvoziti u EU. Naravno, cilj nije samo utvrđivanje statusa, već i poduzimanje fitosanitarnih mjera, ako bi se istraživanjem utvrdilo prisustvo jednog ili više štetnih organizama, odnosno nadležne službe trebaju pokazati i dokazati da imaju kapaciteta da ove štetne organizme drže pod kontrolom. Europska komisija je bez najave u studenom prošle godine poslala BiH, odnosno Upravi, upitnik o zdravlju bilja u odjelu proizvodnje krumpira. To je bio pozitivan šok, ali i izazov koji smo odlučno prihvatili i zajedno s nadležnim tijelima entiteta i Brčko Disrikta BiH u rekordno kratkom roku pripremili i poslali odgovore na pitanja iz ovog upitnika. Evaluacija ovih odgovora se očekuje. U međuvremenu, na temelju zaključaka s trilateralnog sastanka EK, Hrvatska, BiH, Uprava je podnijela službeni zahtjev za dopuštenje izvoza krumpira u EU. Očekujemo odgovore iz Bruxellesa i nadamo se da će izvoz krumpira u EU, a samim tim i u Hrvatsku biti uskoro dopušten, ali valja naglasiti da nitko sa sigurnošću u ovom trenutku ne može tvrditi kada će se to doista i dogoditi. Inače, Europska komisija je u svojim izvješćima o napretku BiH prepoznala i priznala da je postignut napredak u fitosanitarnom sektoru u BiH.
Ostatak intervjua pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista.
