Vijeće ministara BiH nedavno je utvrdilo prijedlog zakona o azilu s oznakom "E" kao potvrdom visoke razine usklađenosti s odgovarajućom legislativom Europske unije u ovoj oblasti. Razdvajanjem zakona o azilu od zakona o strancima žele se na trajniji i učinkovitiji način riješiti pitanja migracijskih tokova u Bosni i Hercegovine, uz uvažavanje međunarodnih standarda i sagledavanja mogućnosti za njihovo realno provođenje u BiH. Prijedlog zakona o azilu nudi učinkovitija i svrsishodnima rješenja u oblasti azila te, između ostalog, propisuje uvjete i postupak za odobravanje izbjegličkog i statusa supsidijarne zaštite te privremene zaštite, kao i prava i obveze tražitelja azila.
Međunarodni stručnjaci
U izradu prijedloga ovog zakona bili su uključeni međunarodni stručnjaci te nevladin sektor u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo sigurnosti dostavit će prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po osnovnom zakonodavnom postupku, potvrđeno je iz Vijeća ministara BiH. Podsjećanja radi, prema postojećem Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu, propisuju se uvjeti i postupak ulaska stranaca u Bosnu i Hercegovinu, uključujući i vizni i bezvizni režim; putne isprave za strance; boravak stranaca u BiH; udaljenje stranca iz zemlje; prihvat stranaca i njihovo stavljanje pod nadzor; međunarodna zaštita te privremena zaštitu u slučaju masovnog priljeva stranaca, kao i nadležnosti organa vlasti u primjeni ovog zakona te druga pitanja u vezi s boravkom stranaca u BiH.
BiH spremna za prihvat
U azilantske centre bit će smješteni isključivo stranci koji na granici pri ulasku u BiH iskažu namjeru za međunarodnom zaštitom (azilom) ili to učine na teritoriju BiH nakon što uđu u nju. Kriteriji koji se odnose na ovu kategoriju migranata su propisani u Konvenciji UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. godine i poboljšani njenim protokolom iz 1967. godine, kojima je BiH pristupila i potpisala ih kao punopravna članica UN-a, a definirani su i u okviru Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu.
Iako statistike otkrivaju da je broj tražitelja međunarodne zaštite u BiH u padu, postoji mogućnost da će doći do povećanog broja tražitelja međunarodne zaštite ako Mađarska podigne zid koji najavljuje i ako Hrvatska uđe u Schengen. No, BiH je poprilično spremna za prvi prihvat većeg broja.
U odnosu na 2013. godinu kada je azil zatražilo 100 osoba, ove godine zahtjev je podnijelo 20 osoba, uglavnom iz Afganistana, Palestine, Turske, Ukrajine. Statistički gledano, 2013. godine 100 osoba je podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u BiH: Afganistan 6, Alžir 8, Armenija 1, Bangladeš 6, Mađarska 1, Iran 2, Irak 1, Kuvajt 1, Nigerija 1, Pakistan 2, Palestina 1, Sirija 59, Somalija 1, Srbija 8, Šri Lanka 1 i Turska 1. Već iduće godine taj broj se smanjio na 45 osoba: Afganistan 10, Alžir 3, Armenija 3, Bangladeš 2, Srednjoafrička Republika 1, Egipat 1, Etiopija 1, Iran 1, Irak 4, Kamerun 1, Kongo 1, Maroko 1, Palestina 1, Sirija 4, Somalija 2, Srbija 1, Šri Lanka 1, Sudan 4, Ukrajina 1 i SAD 1.
Ove godine 20 osoba je zatražilo azil u Bosni i Hercegovini, i to iz Afganistana 6, Crne Gore 1, Hrvatske 1, Iraka 1, Malija 1, Palestine 3, Sirije 1, Srbije 2, Turske 3 i Ukrajine 1.
