Pregled dana navigacija Naslovnica
DORIS PACK

Provedite ustavne promjene i presudu Sejdić - Finci

Zastupnica Europskog parlamenta Doris Pack poziva stranke da ne opstruiraju procese

Provedite ustavne promjene i presudu Sejdić - Finci

Foto: VL FOTO

Sporazum o ustavnim promjenama BiH važan je strateški cilj zemlje koja je s Europskom komisijom to postavila na vrh obveza u Mapi puta. U međuvremenu se odvija proces rekonstrukcije vlasti koji ne pogoduje realizaciji ovoga dogovora. Članica Povjerenstva Europskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistoka Europe Doris Pack poziva političare iz BiH da prevladaju prijepore ta slijede primjer Hrvatske na putu prema Europskoj uniji.

U zemlji se može čuti dosta kritika bh. vlasti. Kako gledate na rad vlasti u BiH u pogledu europskih integracija?

Trebala je proći jedna i pol godina kako bi se uspostavila vlast, a ubrzo nakon toga ispostavilo se da ta vladajuća koalicija nema zajedničke ciljeve. Ovo se događa u demokracijama, ali borba za vlast koja se događa unutar i između institucija i političara mora se definitivno okončati. To oduzima previše energije i ostavlja jako malo prostora da vlasti budu i rade učinkovito.

U tijeku je pokušaj promjene aktualne vlasti, može li to utjecati na reformske procese?

Ako predstavnici vlasti i različitih parlamentarnih stranaka ne ubrzaju svoje napore kako bi uradili ono što se jednostavno mora uraditi, Bosna i Hercegovina gubi dragocjeno vrijeme i neće uspjeti ostvariti ciljeve kako bi stigla susjedne zemlje na njihovu putu prema Europskoj uniji.

SDP pokušava isključiti SDA iz vlasti, no ova stranka nastoji osporiti parlamentarnu novu većinu. Kako to komentirate?

Ako sada postoji nova većina koja će voditi zemlju, tada je posve normalno da to bude bivši partner koji više nije uključen u vlast. Ništa neobično i nenormalno, iako ja razumijem da je to teško prihvatiti. Ali u demokracijama uvijek postoji većina i vlast, ali jednako tako oporba. Obje trebaju imati svoje mjesto i svoje obveze u obnašanju tih poslova. Oporba jednostavno mora prihvatiti svoju ulogu i biti konstruktivan čimbenik unutar Parlamenta. To znači da ni u kojem slučaju ne bi trebali ometati novu većinu da obavlja svoj posao što također znači da trebaju prepustiti pozicije koje su imali, dok su još uvijek bili dio koalicijske većine.

Vodeće političke stranke u BiH usuglasile su ustavne promjene koje vode ispunjavanju uvjeta EU za kandidacijski status. No, dio političkih snaga to sada nastoji srušiti. Kakva je Vaša poruka njima?

Svi politički čelnici znaju dosta dugo vremena što bi trebali učiniti kako bi zemlja konačno dobila kandidacijski status. Slučaj “Sejdić-Finci” je problem koji veoma dugo traje i jednostavno se mora riješiti kako bi se ispunili zahtjevi promjene Ustava, upravo onako kako je Sud za ljudska prava u Strasbourgu naložio prije dugo vremena. 
U međuvremenu je BiH također dobila Mapu puta prije nekoliko tjedana od Komisije Europske unije. Ja samo mogu apelirati na kolege i političke lidere u BiH: Molim vas uzmite za ozbiljno i slijedite put koji ste konačno pronašli.

Kako komentirate zahtjeve Hrvata u BiH, koji su najranjivija narodna skupina u BiH, da se zemlja preuredi kako bi imali jednaka prava s druga dva naroda?

Ja to mogu posve razumjeti.

Nedavno je biskup Komarica, s kojim često razgovarate, prenio riječi zabrinutosti Svete Stolice i u Strasbourgu. Može li Europa konačno čuti njegove vapaje?

Imajući na umu da je velika većina katolika prognana u ranim devedesetim godinama s prostora koji se danas naziva RS, ističem da se tek mali broj vratio tamo. Nakon svega, nije dovoljno da predsjednik današnje Republike Srpske verbalno poziva Hrvate da se vrate svojim prijeratnim domovima, a da istodobno lokalne vlasti (koje također dolaze iz redova iste stranke) u selima gdje bi se trebao dogoditi povratak čine sve kako bi to učinili nemogućim. Spomenula sam primjer Posavine u mojoj rezoluciji u Europskom parlamentu, ali moram priznati da se ništa nije promijenilo. Biskup ima potpuno pravo upućivati pitanja i da ga se čuje i pomogne, zato što osim mene, nijedan drugi političar do sada nije spomenuo niti potaknuo inicijativu oko ovih činjenica.

Američka administracija lobira da ustavne promjene rezultiraju promjenama unutarnjeg uređenja FBiH. Kako gledate na to?

Svatko bi se trebao prisjetiti da sam ja do sada bila među rijetkim političarima koji su pozivali na promjenu krajnje neučinkovitog unutarnjeg uređenja FBiH. Federacija je uspostavljena u Washingtonu nakon završetka neprijateljstava između Hrvata i Bošnjaka u ovome dijelu zemlje, a preuzeta je i u mirovnom sporazumu u Daytonu. 
Previše općina, deset županija i federalna Vlada – sve u svemu oko 160 ministara i njihovog osoblja. Zamislite koliki je to trošak za jedan tako maleni entitet. Štoviše, netransparentnost u procesu donošenja odluka, iznimno duge procedure, koje su najčešće igralište različitih političkih stranaka i interesa, otvorena vrata za korupciju... 
U svojim rezolucijama uvijek sam spominjala ovu temu. Ali nitko to nije shvatio ozbiljno ili pokušao što promijeniti, niti se čak činilo da je alarmirana ni Europska komisija ili Vijeće EU-a. Ako Sjedinjene Američke Države sada razumiju ovaj problem, onda to potvrđuje potrebu za promjenama.

Je li vrijeme da se ugasi OHR i preseli izvan BiH s obzirom na jačanje uloge gospodina Sorensena i ureda EUSR-a u BiH?

Ja se zauzimam za zatvaranje Ureda visokog međunarodnog predstavnika što je prije moguće nakon ispunjenja preostalih otvorenih pitanja kao što je presuda Suda za ljudska prava i pitanje državne imovine. Ured posebnog predstavnika Europske unije trebao bi biti najznačajniji međunarodni autoritet zato što se Bosna i Hercegovina želi priključiti Europskoj uniji.

Što po vama ulazak Hrvatske u EU znači za BiH i regiju?

Priključenje Hrvatske u EU dokaz je iskrenosti potpisnika Solunskog procesa 2003. godine. Sve države na Balkanu imaju jasnu perspektivu i pravo priključiti se Europskoj uniji nakon što ispune uvjete kao što je to Republika Hrvatska uspješno postigla, katkada na iznimno težak način. To je jako važan i pozitivan signal, koji bi trebao nadahnuti susjedne zemlje da krenu istim putem. 
Bosna i Hercegovina kao susjed s najdužom granicom s Hrvatskom i koja je na izvjestan način najovisnija u tome odnosu mora ubrzati promjene kako bi, primjerice, bila u stanju izvoziti u zemlje EU-a, odnosno u Hrvatsku sljedeće godine. Da političari iz BiH čitaju rezolucije Europskog parlamenta pronašli bi veoma puno dobrih i korisnih ideja.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

Registracija