Međunarodni predstavnici ponovno su otvorili priču objedinjavanja izbornih procesa za opće i lokalne izbore u BiH. Bh. vlastima i europski i američki predstavnici otvoreno sugeriraju spajanje izbora. Sada zbog provedbe refomi nužnih za europski put BiH. Pojedini političari su potvrdili kako se o tome razgovara, ali konsenzusa o ovoj ideji nema. U jednom se slažu. Kako bi se u BiH to provelo, potrebne su prvo promjene Izbornog zakona. EU je već uradila i analize što bi ovaj proces donio BiH. Uštede - da, rasterećenje političara od stalnih izbornih kampanja - da, veću izlaznost i motiviranost birača - da, ali stvarni problemi bi ostali. Izborno zakonodavstvo koje takav jedan proces omogućava BiH tek treba dobiti, nužno je napraviti temeljite promjene i nadogradnju sadašnjeg Izbornog zakona. Svojedobno je bilo prijedloga i domaćih političara za objedinjavanjem izbora u BiH. To su podržavali predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i pokojni predsjednik SDA Sulejman Tihić. Do 2002. opći izbori u BiH održavali su se svake dvije godine, a od tada se održavaju svake četiri za više razine, dok su lokalni izbori pomaknuti za dvije godine. Biračko tijelo u BiH je od 2002. do prošlogodišnjih općih izbora povećano za čak 936.767 osoba, podaci su Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Prošlogodišnji izbori bilježe i druge rekorde, što je vjerojatno bila i podloga međunarodnim predstavnicima da se pokrene inicijativa o spajanju izbornih ciklusa. Opći izbori 2014. bili su s najvećim brojem koalicija i neovisnih kandidata, po 24, a bio je i rekordan broj biračkih mjesta do sada u BiH - 5401. Ako bi se izborni ciklusi spojili bez promjena Izbornog zakona, postoji ozbiljna prijetnja, ali i pravna neutemeljenost jer se po sadašnjem zakonu to iz više razloga ne može učiniti. Opasnost je i blokada vlasti. Primjer nefunkcioniranja Izbornog zakona i bez spajanja izbora je grad Mostar. Grad na Neretvi nije imao izbore kada i ostale općine i gradovi u BiH 2012. zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH vezane za Statut i Izborni zakon. Izbori nisu održani ni 2014., a pitanje je i hoće li iduće godine. Sve se svodi opet na jedno - promijeniti Izborni zakon i mnoge stvari će krenuti nabolje. Njegove izmjene su nužne i zbog načina biranja predstavnika, odnosno kako Hrvatima u BiH ne bi drugi birali. U zemljama članicama EU izbori su praznik demokracije, skromni, brzi..., ali tamo nema problema kakvi su u BiH. U BiH se vlast ne može uspostaviti ni godinu dana nakon izbora. HN županija nema vlast, upravo županija u kojoj je i Mostar u kojem godinama nije bilo izbora. Hoće li u BiH novi izbori biti u listopadu 2018. ili već iduće godine ovisi o pregovorima stranaka o izmjenama Izbornog zakona. Već su počeli, a cilj je krajem godine imati pripremljen set izmjena. Možda će jedna od njih biti i odluka kako u 2016. nema izbornog ciklusa, a milijuni maraka će umjesto za izbore biti usmjereni za škole, bolnice, ceste... Hrvatska će, pak, dobiti novu vlast u 2016. Parlamentarni izbori su već u studenom. Možda nova postava bude još veći poticaj i podrška prvim susjedima kako bi riješili unutarnje probleme, ispravili nepravde nanesene lošim Ustavom i Izbornim zakonom i krenuli prema EU. Baš kako su potpisom na Daytonski sporazum prije 20 godina jamčili pomoć svojim susjedima i sunarodnjacima, možda će sada nekim novim sporazumom označiti početak bruxellske faze. Zajedno s BiH, zajedno s Hrvatima.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’