Poruka europskih dužnosnika

Prema zajedničkoj budućnosti Zapadnog Balkana i EU

European Union foreign policy chief Federica Mogherini and Tunisia's Prime Minister Habib Essid (back) arrive to address a joint news conference during a European Union foreign ministers meeting in Brussels, Belgium, July 20, 2015.      REUTERS/Francois L
28.08.2015.
u 06:30

Za Večernji lsit pišu: Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica EK, Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič zadužen za Energetsku uniju EU, Povjerenik EU Johannes Hahn, Europska politika susjedstva i pregovori o proširenju

Jučer je vlada Austrije ugostila lidere zapadnog Balkana na sastanku visoke razine kako bi se podržala europska perspektiva ove regije. Zajedno s liderima iz Njemačke, Francuske, Italije, Slovenije i Hrvatske, mi smo kao predstavnici EU nazočili ovom važnom summitu - nastavku konferencije koju je organizirala njemačka vlada u Berlinu prije godinu dana - uoči ključnog koraka naprijed u dijalogu između Beograda i Prištine koji omogućuje EU. Četiri sporazuma dogovorena u utorak u Bruxellesu - o energetici, telekomima, uspostavljanju udruženja/zajednice općina sa srpskom većinom i o slobodi kretanja/mostu u Mitrovici - predstavljaju prekretnicu u normalizaciji odnosa između ove dvije zemlje. Šalju i snažnu poruku cijeloj regiji.

Uz jasnu europsku perspektivu, Zapadni Balkan je najbliži EU, ne samo u smislu zemljopisa, već i u smislu vrijednosti i stremljenja. Građani u regiji žele bolje socio-ekonomske uvjete kod kuće, ojačanu vladavinu zakona i odgovornost, unaprijeđene veze unutar svojih zemalja, kao i sa susjedima i cijelom EU. Mladi traže načine da ostvare svoje nade u pogledu obrazovanja i dobrog zaposlenja uz sigurnu osnovu za zasnivanje obitelji.

Kako bi postigli napredak, jasno je da lokalni lideri moraju ostaviti po strani domaća rivalstva i fokusirati se na zajedničke interese svojih zemalja, a to podrazumijeva regionalnu suradnju i europsku perspektivu. Važni domaći dogovori s početka 2015. godine u Bosni i Hercegovini i u skorije vrijeme u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, zajedno s najnovijim naprecima u dijalogu između Beograda i Prištine, upravo su primjeri potrebne dinamike.

Napredak na polju povezanosti je još jedan dobar primjer. Zemlje Zapadnog Balkana preuzele su vlasništvo: njihove lidere treba pohvaliti na političkoj volji i vodstvu koje su pokazali ostavljajući po strani razlike iz prošlosti. Dogovorili su se da grade mostove – ne samo fizičke, već i mostove mira i pomirenja.

Postizanje dogovora u svrhu rješavanja dugotrajnih sporova je jasan cilj gdje EU može ponuditi svoju podršku, ali temeljna politička volja mora poteći iz glavnih gradova regije.

Događaji ovog ljeta podsjetili su nas na ključnu važnost Zapadnog Balkana za Europsku uniju iz još jednog razloga. Europa se suočava s najtežom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata i cijeli kontinent je pogođen. Nijedna zemlja ne može odgovoriti na ovo izvanredno pitanje samostalno, svaka zemlja mora doprinijeti rješavanju ovog zajedničkog izazova. Potreban nam je koordinirani odgovor EU i najviši stupanj suradnje između naše Unije i naših susjeda. Spremni smo na pojačanu podršku i značajnu financijsku pomoć za naše partnere kako bismo im pomogli izgraditi kapacitete za kontrolu granica i borbu protiv krijumčarenja ljudi. Ali, također nam je potrebno da oni preuzmu svoje obveze za suočavanje s krizom.

Europska debata o migraciji se do sada suviše često pretvarala u beskorisnu igru okrivljavanja. Moramo prestati s upiranjem prsta jedni u druge i svi skupa raditi na pronalaženju zajedničkih rješenja. Ovo se više ne može odgađati: u pitanju su životi i dostojanstvo tolikih ljudi koji bježe od rata, siromaštva, progona. Nitko ne zagovara otvaranje granica EU. Ali, imamo odgovornost prema ovim ljudima. Vrata Europe ne smiju se zatvoriti pred izbjeglicama i prognanicima. Ako se to dogodi, onda više nismo Europa.

Upravljanje krizom će biti važan test za EU, zemlje Zapadnog Balkana i njihovu europsku perspektivu.

Ova regija može i treba biti dodatno integrirana u europske mreže. U pripremi za pojačanu integraciju sa i u EU, međupovezanost regije ide naprijed. Transport se mora omogućiti duž glavnih ruta. Također, potrebno je unaprijediti energetske mreže i pojačati njihov kapacitet.

Vjerujemo da Bečka deklaracija usvojena na jučerašnjem summitu šalje jasnu poruku podrške za europsku perspektivu, regionalnu suradnju, međupovezanost u regiji i unapređenje socio-ekonomskih uvjeta za sve, uključujući mlade. Kako se vidi iz nedavnog napretka u dijalogu između Beograda i Prištine, pojačana uloga EU na Zapadnom Balkanu samo može ići u korist našim partnerima i nama samima. EU i Zapadni Balkan dijele isti prostor i iste interese, a vjerujemo da možemo dijeliti i istu europsku budućnost.

Ključne riječi

Komentara 1

SO
Sos
09:58 05.09.2015.

RH je clanica EU nema nista sa balkanom mada RH komunisti pokusavaju da to odrade odlazeci na kojekakve skupove sa njima !Oni neka se organiziraju kak hoce njihov problem

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije