Ekonomski rast BiH tijekom prošle godine je bio obilježen postupnim poboljšanjem ekonomske situacije u okruženju, padom svjetskih cijena praćenim deflacijom u BiH te uglavnom pozitivnim baznim efektom svibanjskih poplava iz 2014. godine, piše Večernji list BiH. Sve je to utjecalo na godišnje stope ekonomskog rasta, navodi se u makroekonomskoj analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Drugo i treće tromjesečje bilježe relativno visoko povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je u drugom tromjesečju došlo do pada aktivnosti uslijed svibanjskih poplava. Tako je ekonomska aktivnost u drugom tromjesečju 2015 god. bila za 4,3%, a u trećem tromjesečju za 3,1% realno veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je znatno veća stopa u odnosu na prvo tromjesečje (2,2%) u kojem nije bilo baznog efekta. Utjecaj fiskalne politike u prvih devet mjeseci je bio dosta skroman s obzirom na skroman rast javnih prihoda. Iako je pad svjetskih cijena doveo do smanjenja uvoznih cijena i deflacije, izvozne cijene su zabilježile blagi porast od 0,7% čime je umanjen rizik negativnog rasta cijena na aktivnost u realnom sektoru.
S druge strane, smanjenje potrošačkih cijena od 0,8% je dovelo do realnog povećanja raspoloživog dohotka građana, pa prema tome i jačanja finalne potrošnje tijekom prvih devet mjeseci.
Spomenuti čimbenici su doveli do postupnog intenziviranja rasta bh. izvoza i industrije u 2015. godini praćenog skromnim povećanjem privatne potrošnje i uvoza. Time je vanjskotrgovinski robni deficit u prva tri tromjesečja realno smanjen za približno 1,6% na godišnjoj razini. Ipak, unatoč godišnjem rastu, ekonomska aktivnost u trećem tromjesečju je bila tek neznatno veća u odnosu na drugo tromjesečje, čime je zaustavljen pozitivan trend od drugog polugodišta 2014. godine.
Nažalost, do smanjenja deficita nije došlo uslijed jačanja konkurentnosti bh. izvoza.
