Već je postala praksa da državni ili entitetski Ustavni sud zbog diskriminirajućih i neustavnih odredbi obara propise koje donosi federalna vlast pa je tako malo koga iznenadilo kada je početkom prošle godine Ustavni sud BiH ustvrdio da je zakonsko uskraćivanje prava na dodatak za njegu i pomoć osobama s teškim invaliditetom koji je nastao nakon 65. godine života neustavno.
Sukladno takvoj odluci Ustavnog suda BiH, federalna vlast je morala krenuti u izmjenu spornog Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u FBiH i ponovno priznati pravo svim invalidima s više od 65 godina starosti koji su oštećeni ovim zakonom. Procjenjuje se da je oko 10 tisuća korisnika prava koji su starosne dobi iznad 65 godina, a nalaze se u kategoriji osoba s invaliditetom s 90 ili 100 posto oštećenja, primjenom postojećeg Zakona izgubilo pravo na dodatak za njegu i pomoć od druge osobe.
Svi oni bi nakon što zakonske izmjene budu usvojene, a time i odluka Ustavnog suda provedena, trebali ponovno primati naknadu iz federalnog proračuna. Za to će na godišnjoj razini u proračunu FBiH trebati osigurati oko 25 milijuna maraka. Pitanje je što će biti sa štetom koju su osobe s invaliditetom pretrpjele jer im je godinama neustavno uskraćivano pravo na naknadu. Naknada štete mogla bi Federaciju dovesti u nove financijske probleme. No, to je problem kojim će se očito morati baviti nova entitetska vlast jer su zakonske izmjene tek u formi nacrta u Parlamentu Federacije. Odugovlačenje s usvajanjem zakonskih izmjena teško se može smatrati slučajnim jer je odavno istekao šestomjesečni rok u kojem je Federacija, prema odluci Ustavnog suda, morala korigirati Zakon. Sve se razvlači kako bi problem bio ostavljen u naslijeđe novoj vlasti. Naravno, zbog protoka vremena realno je očekivati da neki od invalida na koje se odnosi ovo pravo neće ni dočekati ispravljanje nepravde. Federalna vlast se u cijelu avanturu sa zakonskim uskraćivanjem prava osobama s invaliditetom starijim od 65 godina upustila pokušavajući financijske obveze prebaciti na županije s kojima ustavno dijeli nadležnost za socijalnu skrb. Ukidajući im pravo na naknadu iz federalnog proračuna, zakonodavci su osobe s invaliditetom upućivali da to pravo ostvare na županijskoj razini. Sada se cijela priča vraća na početak, ali je jasno da jedan broj osoba s invaliditetom neće dočekati ispravljanje nepravde i ponovnu isplatu naknada.
