navigacija
10 godina eura

Obljetnica uzdrmanog eura bez proslave i torte čak i u Bruxellesu

Europska valuta u optjecaju od 1. siječnja 2002., no kako euro slabiji nego ikad mnogi analitičari predviđaju da neće preživjeti 2012. godinu.

Foto: Press Association/PIXSELL

Euro, sretan ti 10. rođendan! Zaželjeti euru sreću i dati mu potporu na dan njegove desete obljetnice nikada nije bilo potrebnije nego sada. Zajednička valuta 17 zemalja EU u optjecaj je puštena 1. siječnja 2002. godine, a jubilarni, 10. rođendan euro će dočekati slabiji nego ikad. Vrijednost eura jučer je pala na 1,2943 dolara, što mu je najniža razina u ovoj godini.

Zajednička vreća bez dna

Pritisnut dužničkom krizom zemalja eurozone, euro u 10. godinu ulazi depresivan, a neki analitičari smatraju da uopće neće ni dočekati 2013. godinu. Upravo je to razlog što službeni Bruxelles nije priredio slavlje i tortu za rođendan uzdrmanog slavljenika.

Dogovor da se u EU uvede zajednička valuta postignut je 1987. godine, a 14 godina kasnije golemi kamioni prebacivali su hrpe novca u zemlje EU koje su zadovoljile kriterije da pristupe zajedničkoj valuti. U Njemačkoj građani još nisu zamijenili 13,3 milijardi njemačkih maraka u eure (162 marke po stanovniku) - taj je novac ostao skriven u čarapama.

Prvi dan svoga postojanja jedan euro vrijedio je 7,36 kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, dok se tada za jedan dolar dobivalo gotovo kunu više (8,32 kune). No već nakon pola godine postojanja euro je 1. srpnja 2002. gotovo dostigao dolar. Jedan euro vrijedio je 7,33, a dolar 7,39 kuna. Prvi rođendan euro je u Hrvatskoj dočekao jači od dolara. Vrijedio je 7,45, a dolar 7,11 kuna. Po jučerašnjem tečaju, odnos eura i dolara je 1,29 u korist europske valute.

Euro je zamišljen kao valuta koja će zavladati cijelim Starim kontinentom, po uzoru na američki dolar. Ali se tek 2011. jasno pokazalo da to nipošto nije tako jednostavno, ispostavilo se da je najveći problem nepostojanje fiskalne unije i centraliziranog nadzora proračuna članica eurozone. Usprkos zajedničkoj valuti, još postoje neovisne nacionalne politike proračuna, svako i dalje razvija vlastite trikove kako da frizira javne financije i tako zavede birače te da se, sada zajedničkim novcem, pune i nacionalne vreće bez dna. Na tim trikovima u proteklom desetljeću doktorirali su Grci, prije nego što su jesenas završili na rubu bankrota i na ivicu ponora povukli još neke članice eurozone, Italiju, Španjolsku, Portugal i Irsku.

Kriza eura dostigla je točku usijanja prije točno mjesec dana. Jedan dan nudilo se rješenje kroz zajedničke euroobveznice, zatim se spas tražio u elitnim obveznicama sedam najstabilnijih članica eurozone, uz onu – mi ćemo trošiti koliko nas volja, ionako će na kraju sve to platiti štedljivi Nijemci.

Podjela na dva eura

Protiv takvoga scenarija i zajedničkih obveznica žestoko je ustala kancelarka Angela Merkel, koja spas eura i EU vidi u fiskalnoj uniji. Sve su glasniji analitičari koji predviđaju najcrnji scenarij – slom eura i njegovo raspadanje na dva dijela – jaki sjevernoeuropski i slabi južni euro. Ekonomisti su izračunali kako bi podjelom eura i njegov zdraviji dio izgubio pola vrijednosti, a kako je Hrvatska 70% "euroizirana", građani bi osiromašili za jednu trećinu.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Što je euro donio pojedinim zemlj

Što je euro donio pojedinim zemljama u Europi

NJEMAČKA

Deset godina nakon uvođenja eura, čak polovica Nijemaca zagovara povratak njemačke marke, iako je upravo ta zemlja imala najviše koristi od zajedničke valute. Njemačko je gospodarstvo izrazito izvozno orijentirano, a veliki rast proteklih godina može zahvaliti upravo euru, jer nije postojao valutni rizik. Unatoč tome što je euro u Njemačkoj zaslužan za najmanju nezaposlenost od 1991. godine, Nijemci ga i danas zovu teuro (od riječi teuer koja znači skupo).

GRČKA

Euro je najviše štetio Grčkoj. Ta zemlja odbacila je drahmu i na prijevaru ušla u eurozonu, lažirajući stanje u javnim financijama. U tome su joj pomogle i agencije za kreditni rejting, koje su i nakon što se otkrilo da Grčka sa svojim golemim dugom (sada 160 posto BDP-a) srlja u tragediju, smatrale da se i dalje može zaduživati pod povoljnim uvjetima. Grčka bi u 2012. mogla biti prva zemlja koja će se odreći eura.

FRANCUSKA

Uz Njemačku, najveće europsko gospodarstvo, najveću korist od eura do sada je imala Francuska, druga ekonomija Europe. Predsjednik Nicolas Sarkozy ustrajan je da s Angelom Merkel pronađe najbolje rješenje za euro, jer bi njegovim urušavanjem pali i temelji EU, projekta koji je Francuska pokrenula da bi se stabilizirao kontinent i izbjegli ponovni ratovi.

ŠPANJOLSKA

Zajednička valuta nije ništa dobroga donijela ni Španjolskoj. Uvozno orijentirano španjolsko gospodarstvo nije nakon odbacivanja pesosa moglo pratiti utakmicu na zajedničkom, jedinstvenom tržištu eurozone. To je dovelo do gubitka radnih mjesta, tako da Španjolska ima najveću stopu nezaposlenosti u eurozoni, čak 23 posto.

ITALIJA

Italija je od početka u eurozoni, a za vrijeme vladavine Silvija Berlusconija pretvorila se, poput Grčke, u dužničkog roba. Berlusconijeva vlada nerazumnim je trošenjem dotjerala talijanski dug iznad 120 posto BDP-a. Zbog toga je Berlusconi i morao u studenome ove godine dati ostavku, a novi premijer Mario Monti najavio je bolne reforme nazvane \"Spas Italije\" i goleme uštede otkazima, nižim plaćama...

V. BRITANIJA

Velika Britanija žestoko se protivi uvođenju eura i ostaje vjerna svojoj funti. Premijer David Cameron odbija svaki pokušaj Francuske i Njemačke da V. Britaniju uvuku u zajedničku valutu i vješto to izbjegava.

Velika Britanija sebi je zakonski osigurala izuzeće od eura, no želi sudjelovati u odlukama vezanima uz euro. Na to bjesne Merkel i Sarkozy, pa je Britanija postala izolirana u EU.

 

 

 

 

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija