Udruga radničkih sindikata najavila je da će do kraja siječnja podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti devizne klauzule čime će pravnici dobiti mogućnost da okončaju dva desetljeća staru raspravu među ekonomistima o tečaju i deviznoj klauzuli. Prije njih slična najava stigla je i iz Hrvatske udruge sindikata. Sindikat je uvjeren da štiti interes zaposlenih koji su plaćeni u kunama, a banke su im nametnule da se zadužuju u devizama.

Jeftini populizam?
Zaduženi u eurima zasad su dobro prošli u toj trgovini, jer euro godinama slabi u odnosu na kunu ili se njegov tečaj mijenja plus-minus 2 posto, no stradali su dužnici u švicarskim francima. Tijekom prošle godine franak je ojačao 20 posto, što je povećalo rate kredita. Svaki drugi kupac automobila zadužio se u francima te 40 posto kupaca stanova. Sindikati još proučavaju pravne formulacije, ali dolazak te vruće teme pred Ustavni sud otvara brojne dileme te će još više podijeliti domaće ekonomiste koji zastupaju oprečne stanove.

>>Usporedba kredita i štednih pologa u kunama i devizama

Guverner HNB-a Željko Rohatinski čvrsto brani svoju tečajnu politiku, pa i deviznu klauzulu na kredite objašnjavajući da je ona posljedica činjenice da građani štede u devizama. Kada bi se ukinule klauzule na kredite, trebalo bi ukinuti i klauzulu na štednju, a u tom slučaju vjerojatno bi uslijedilo masovno povlačenje štednje iz banaka. Dogodio bi se kaos. U strahu od promjene tečaja građani bi svoje depozite pokušali prenijeti u strane banke, a nema ni banke ni države koja bi bez loma sustava mogla isplatiti 80 posto štediša. Druga je mogućnost da se zabrana klauzule protegne samo na nove kredite, ali je pitanje kakav je smisao svega ako Hrvatska za godinu-dvije ulazi u EU te će s vremenom ionako uvesti euro?

Drago Jakovčević, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, smatra da Hrvatska treba zadržati deviznu klauzulu na štednju ili depozite u stranoj valuti, ali da krediti moraju biti u kunama.

– Banke su profesionalci i one znaju kako se nositi s tečajnim rizicima. Ako građani donesu eure u banke, eure im treba i isplatiti. Banke se moraju hedžirati, platiti nekoliko postotaka premije na tečajni rizik jer je to njihov posao – kaže Jakovčević.

– Sada je sav rizik od promjene tečaja na građanima i tvrtkama – kaže Jakovčević koji odgovara da se cijena hedžiranja ne mora prenijeti na veće kamate.

Valutni rizik
– Na načelnoj razini treba znati da deviznu klauzulu nitko nije izmislio, već je ona plod činjenice da naši građani uglavnom štede u stranoj valuti. Ako su izvori sredstava u stranoj valuti, onda i plasmani uglavnom moraju biti u stranoj valuti. Da naši građani štede u kunama i da inozemni vjerovnici žele kreditirati naše banke u kunama, potrebe za valutnom klauzulom ne bi ni bilo - tvrdi analitičar Velimir Šonje koji objašnjava da je zaštita od valutnog rizika jedan od temeljnih principa čuvanja stabilnosti bankovnog sustava.

Takozvana izloženost valutnom riziku ograničava se u postotku jamstvenog kapitala banke.

– Ni to nismo mi izmislili, nego je to najbolja međunarodna praksa. Ta je praksa ugrađena u direktive EU koje preciziraju primjenu međunarodnih standarda iz Basela, ugrađena je u Zakon o kreditnim institucijama te u podzakonske akte koje donosi Hrvatska narodna banka. Tako će i ostati. Prema tome, nemoguće je odustati od odredbi koje zabranjuju izlaganje banaka valutnom riziku. Ne samo zbog toga jer tako traže međunarodni standardi i propisi nego ponajprije zbog toga jer tako nalaže zdrav razum i načelo čuvanja stabilnosti bankovnog sustava – objašnjava Šonje.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije