Proces knjiženja vojne imovine na državu, odnosno na Ministarstvo obrane, napreduje više nego dobro. No, taj proces, koji traje posljednja četiri mjeseca, odvija se samo na području Federacije BiH. Za Oružane snage i BiH taj proces je, po riječima načelnika Zajedničkog stožera general-pukovnika Ante Jeleča, važan kao dio mozaika za približavanje u članstvo NATO-a.
Generale, koliko je do sada registrirano vojnih lokacija na državu, odnosno na Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine?
- Vojna imovina je, sukladno pozitivnim zakonskim propisima i tamo gdje nema tehničkih poteškoća, krenula s uknjižbom. Upisano je 12, a u završnoj fazi su još 24 lokacije, od ukupno 63 koje će biti uknjižene kao vojna imovina države BiH.
Je li 12 lokacija o kojima govorite samo na području Federacije BiH?
- U pitanju su lokacije u Federaciji BiH. U tehničkoj pripremi vojska je svoj dio uradila. Nema većih problema s uknjižbom ove vojne imovine, osim s dijelom poligona “Glamoč” koji treba zaokružiti jer je dio tog poligona privatno vlasništvo. Poduzimaju se mjere oko reguliranja vlasništva nad njim.
Postoje li problemi u tom smislu oko eksproprijacije zemljišta?
- To je proces koji se odvija nakon što se proglasi opći interes, zamjena ili nadoknada. Mi razgovaramo s vlasnicima. Radi se o zemljištu koje se ne koristi za poljoprivredne ni neke druge svrhe. Za vojarne ili nekretnine koje su bile dio bivšeg vojnog sustava uknjižba ide puno brže i jednostavnije. Za vojarne u Livnu, Žepču, Orašju ili Čapljini općinska vijeća su već donijela odluke i to se prenosi na državu.
Koliko se planira u ovoj godini upisati lokacija?
- To je stvar zakonodavstva, odnosno procesa vezanog za pravobraniteljstvo države BiH i nadležne sudove. Taj posao ovisi o dinamici prihvata u tim institucijama i našoj pripravi, ali vjerujem da će biti brzo i razmjerno gotovo te se neće stati s tim procesom knjiženja vojne imovine.
Je li okončanjem ovog posla stvoren ključni uvjet za aktivaciju NATO-ova programa vezanog za akcijski plan za članstvo u NATO savezu?
- To je jedan od tri ključna uvjeta da bismo primijenili MAP. No nije nam rečeno da moramo sve uknjižiti kako bismo pristupili MAP-u, nego da istodobno radimo na rješavanju viškova streljiva i naoružanja. Mi to uspješno radimo. Drugi uvjet je da naši vojnici budu u misijama u svijetu, što i ispunjavamo. Upis nekretnina je ipak ključan i već imamo pozitivne ocjene iz Bruxellesa da smo na dobrom putu i da se razmišlja kako bi već na prvom sljedećem summitu NATO-a mogla biti razmatrana aktivacija akcijskog plana za članstvo u NATO savezu, ali nama trebaju bolja obuka i bolja potpora. Ne može se u NATO sa sadašnjom opremom koju koristimo, a koja je stara između 15 i 30 godina. Uz to, potrebni su nam i viši standardi kada su u pitanju vojni objekti, skladišta...
Postoji li opstrukcija Republike Srpske u smislu osporavanja članstva ili, pak, približavanja NATO savezu?
- Republika Srpska i njezini politički predstavnici nikada nisu rekli da su protiv ulaska u NATO, nego traže referendum o tom pitanju. Ne bih želio ulaziti u politička pitanja, ali mogu reći da s kolegama s kojima radim, pripadnicima OS BiH, svi srčano i odgovorno rade na podizanju standarda i sposobnosti OS BiH, dakle svih stvari koje će nam sutra biti potrebne oko članstva u NATO-u.
Clanstvo u NATO-u jedino moze znaciti sluzbu-placenicku za potrebe NATO, nikako za potrebe vlastite drzave.Drzava, nema osnovno znacenje nezavisnosti.