Kada je u veljači 2016. godine tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović u Bruxellesu predao zahtjev BiH za članstvo u EU, otvorena su vrata povijesno značajnog procesa za zemlju koja je još od Daytona pokušavala oblikovati svoju zajedničku budućnost temeljenu na vrijednostima oko kojih će se okupiti sva tri naroda i svi žitelji države. Sada, osam godina poslije, analitičari će jasno uočiti značaj ovoga događaja koji je imao dugoročne pozitivne učinke na bh. društvo, ali i političku situaciju. Pa iako su uslijedile godine mukotrpnog pregovaranja i traženja unutarnjeg dijaloga, što nije bio ni izdaleka jednostavan posao, akteri iz velike većine političkih stranaka upravo su se okupili oko europskih vrijednosti i puta kao nečega što spaja, svojevrsnog integrativnog čimbenika oko kojega je ipak moguće graditi zajedničko društvo, društvo u kojemu će do izražaja doći njegov multinacionalni i multikulturalni karakter, inkluzija, uvažavanje različitosti, dijalog. Sve one vrijednosti na kojima počiva Unija, a s kojima će BiH dodatno obogatiti veliku europsku obitelj suvremenih demokratskih društava. Dobivanje statusa kandidata u prosincu 2022. i izbor novog Vijeća ministara na čelu s Borjanom Krišto nagovijestili su ubrzanu dinamiku u ispunjavanju obveza koje je pred BiH stavila Europska komisija, a zahvaljujući često nadljudskim naporima u postizanju održivih i dugoročnih rješenja, vlast na razini BiH uspjela je u relativno kratkom razdoblju riješiti veliku većinu zadataka nužnih za otvaranje procesa pregovora. Naravno, opsežan posao tek slijedi, no BiH je u ovih nešto više od godinu dana pokazala kako, razlikama i povremenim polarizmima unatoč, može odgovoriti na izazove, svjesna kako je njezina budućnost u okviru Europske unije, koja u konačnici donosi progres, podizanje životnog standarda, socijalnu pravdu, ali i politička prava. Naime, multinacionalni karakter i ustavna rješenja koja počivaju na ideji konstitutivnosti naroda u BiH nešto je što je i sama Europska unija prepoznala te to, zahvaljujući aktivnom lobiranju vlasti u Republici Hrvatskoj na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, ugradila u svoj službeni dokument vanjske politike - Strateški kompas za sigurnost i obranu. Sada, kada je BiH na pragu otvaranja pregovora, više je nego jasno kako će domaći politički lideri morati nastaviti, pa i ubrzati tempo ispunjavanja obveza, vodeći se pritom novom metodologijom proširenja EU-a na zapadni Balkan, a koja sada uključuje šest pregovaračkih klastera koji obuhvaćaju više pregovaračkih poglavlja. Republika Hrvatska će i u ovom procesu biti saveznik broj jedan Bosni i Hercegovini, pružajući joj dragocjena iskustva, ali i lobirajući na političkoj razini kao što je radila i do sada, naglašavajući ključni značaj stabilne i europske BiH za izgradnju prosperitetnog i sigurnog okružja na jugoistoku Europe. A europski put BiH će, osim jačanja ekonomskog standarda, donijeti i priliku da u relaksiranim odnosima dođe do jačanja sklada i povjerenja među narodima te donošenja rješenja kojima će se osigurati kolektivna i individualna prava. •

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’