Novinska karikatura, kao sastavni dio novinarstva, imala je u povijesti važnu ulogu u informiranju javnosti i kreiranju javnog mnijenja. Njome su popraćena sva važna društvena i politička zbivanja što je čini važnim povijesnim izvorom.
Novinska forma
O značaju karikature svojedobno je govorio sad već pokojni karikaturist Oto Reisenger kazavši da je “u svijetu nekada, kao i danas u Engleskoj, Italiji, Americi i Njemačkoj, postojala tradicija karikature. To je bila i ostala novinska disciplina koja je bila stalno prisutna. Bilo je to relativno dobro honorirano. Nažalost, karikatura je sve manje prisutna u našim novinama... jer je izdavačima novina više stalo do oglasa nego do prostora koji bi morali platiti karikaturistu za karikaturu”, govorio je Reisenger kojemu je samo jedna karikatura Nikite Hruščkova u Vjesniku bila zabranjena, odnosno nije bila objavljena.
Upravo o toj temi možemo čitati u novom broju stručnog časopisa Instituta za povijest Sarajevo “Historijska traganja”, gdje je objavljen i rad hrvatske povjesničarke Lidije Bencetić “Sukob Jugoslavije i Informbiroa u karikaturi zagrebačkog Vjesnika 1949. - 1960.”, prenosi Fena.
Autorica naglašava da karikatura nema uvijek pozitivne ciljeve, nego se upotrebljavala i u propagandne i političke svrhe, a služi i u poticanju negativnih stereotipa, kako u totalitarnim, tako i u demokratskim društvima.
Kada je u pitanju tema ovog članka, Bencetić je izračunala da je od 1949. do 1960. Vjesnik objavio čak 238 karikatura o Informbirou, a najviše 1952. - ‘91. Prva karikatura je objavljena tek na prvu obljetnicu javnog sukoba, na dan objave rezolucije Informbiroa 28. lipnja 1949. i i cilj joj je bio prikazati ustrajnost i čvrstoću Jugoslavije.
Staljin i Hitler
Najviše pozornosti u karikaturama u Vjesniku posvećeno je sovjetskom diktatoru Staljinu. Ismijavala se sveprisutnost njegovih portreta, karikaturisti su ga zatim prikazivali kao diktatora i krvnika, ismijavan je način na koji je sebe proglašavao velikim misliocem i spasiteljem čovječanstva od kapitalizma... Kada je početkom 1953. Staljin krenuo u likvidaciju židovskih liječnika, Vjesnikove karikature su to žestoko osudile, dovodeći ga u vezi s Adolfom Hitlerom. Tako je u jednoj karikaturi prikazan Hitler kako Staljinu predaje mač i govori mu: “Gdje ja stadoh, ti produži”.
Autorica je na poseban način prikazala problematiku sukoba s Informbiroom kao jednog od najvažnijih događaja u povijesti socijalizma te još jednom potvrdila vrijednost novinske karikature kao povijesnog izvora. •
