U subotu će u BiH završiti natjecanje u Premijer ligi. Prvi i zadnji već se znaju. Oba kluba su iz Mostara. Hrvatski, zapadni dio slavit će naslov Zrinjskog, dok će istočni, bošnjački tugovati zbog ispadanja Veleža. “Plemićima” (igrači Zrinjskog) ovo je četvrti naslov, pa su kao takvi i najuspješnija momčad od uspostave zajedničke bh. Premijer lige. “Rođeni” (igrači Veleža), sa samo devet bodova, sele se u niži stupanj natjecanja. U bivšoj Jugoslaviji Velež je bio najčešće na ljestvici nekako odmah iza velike četvorke (Dinamo, C. zvezda, Hajduk, Partizan). U Jugoslaviji je bio i “službeni” klub Hercegovine. Zrinjski je bio zabranjen. Najveći broj Hrvata iz te regije i u bivšoj državi navijao je za Dinamo. Identificirajući se s njim, mogli su bar dijelom javno, s najmanje kazne, iskazivati svoj nacionalni patriotizam.

U Hercegovini, gdje se živjelo za Dinamo, u ratu je nastalo i obnovljeno nekoliko hrvatskih klubova. Gotovo svaki grad (Mostar, Široki, Ljubuški, Posušje, Čitluk) imao je premijerligaša. U zajedničkoj ligi BiH danas dominiraju Zrinjski i Široki.

Velež je blijedio baš kao i nostalgija sljedbenika crvene petokrake. Boja, zvijezda na klupskom grbu, povijest kluba, nisu pomogli da se Bošnjaci nacionalno identificiraju s Veležom. Pokušaj da se iz obilježja kluba ukloni petokraka propao je, jer bez nje u grbu nije ostalo ništa. Vratili su je.

Sunovrat Veleža simbolička je potvrda propasti jugoslavenskog multietničkog koncepta po kojemu su Hrvati uvijek bili podređeni. “Rođeni” su u bivšoj državi bili miljenici, a “plemići” proganjani. Zato se od osnutka 1905. Zrinjski nije naigrao. Svaka vlast ga je zabranjivala. Komunističke su ga vlasti zbog nacionalnog predznaka ugasile 1945. Obnovljen je tek 1992. Zbog toga je Zrinjski, iako 17 godina stariji od Veleža, igrao gotovo dvostruko manje od njega.

Dva mostarska kluba mnogo su više od sportskih rivala. Oni simboliziraju i dvije filozofije razmišljanja. Hrvati naglašeno žele nacionalni koncept ugraditi kao kamen temeljac multietničkog bh. društva, Bošnjaci kao “temeljni narod” pak žele građanskim konceptom relativizirati nacionalno. I tako svojom brojnošću zagospodariti BiH. Istim konceptom su i Srbi htjeli ovladati Jugoslavijom koja se raspala u svojoj lažnoj multietničnosti. Njezine petokrake još ponegdje oživljavaju sjećanja na nju. Od subote u Mostaru još jedna neće sjati. Ugasit će se kao i brojne iluzije kako se od ideologije još može živjeti. Ljubav prema klubu, poštovanje nacionalnog, uvažavanje drugih i tržišno poslovanje Zrinjski su doveli na vrh. Ključ je to za rješenje i hrvatskog pitanja. Na zabranjivanju drugih i lažnim ideologijama “umrli” su “rođeni”. Opomena je to i političarima i “temeljnom narodu”.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura