Pregled dana navigacija Naslovnica
Intervju

Jonathan Moore za Večernji list

Zamjenik veleposlanika SAD-a u BiH i budući šef Ureda za Balkan u State Departmentu

Jonathan Moore za Večernji list

Foto:

Zamjenik američkog veleposlanika u BiH Jonathan Moore za nekoliko dana napušta BiH u kojoj je boravio posljednje tri godine, što je bio i povod da s njim napravimo intervju. U ovom, na neki način oproštajnom intervjuu, Moore govori o svom boravku u BiH, događajima koji su na nega ostavili pečat privatno ali i poslovno. Osvrnuo se i na dramatične događaje koji su se događali nakon posljednjih općih izbora u BiH, te komentirao trenutačnu političku situaciju u BiH. Budući da odlazi na mjesto šefa Ureda za Balkan u State Departmentu, Moore je istaknuo kako će se dolaziti u BiH, što poslovno, što privatno budući da je tu stekao brojne prijatelje.

U BiH ste boravili posljednje tri godine. Kakva su Vaša iskustva s narodima i ovom zemljom?

Nije ovo jednostavno pitanje. Možda prvo da kažem kako ostajem optimist. Pojedini ljudi, nekad čak i diplomati na kraju svojih mandata misle da se u BiH ne može ništa uspješno uraditi. Ja sam uvjeren da u ovoj zemlji ima dosta potencijala. Ja sam to vidio kod mladeži u Hercegovini, Banjoj Luci, Sarajevu... Ljudi imaju i želje i energije, kao i mnogo potencijala. U tom smislu ja sam uvjeren da će BiH uspješno napredovati. To ne znači da je put ka EU jednostavan i bez prepreka, komplikacija i problema, ali iskreno govoreći, vjerujem da ima potencijala kada je u pitanju razvoj u regiji. Hrvatska će uskoro biti članica EU-a, a već je ušla u NATO. EU vodi ozbiljne razgovore s Crnom Gorom i Srbijom i lideri BiH su sada bili na važnom sastanku u Bruxellesu. Sve to ohrabruje. Vjerujem da će i BiH kao i ostale susjedne zemlje zauzeti svoje mjesto u Europi i u političkom, i ekonomskom i u društvenom smislu.

Je li dijalog među narodima u BiH moguć?

O narodu u BiH možemo govoriti na dva načina. Možemo govoriti o konstitutivnim narodima: Hrvatima, Srbima, Bošnjacima i naravno ostalima. U drugom smislu, često se govori o narodu, o poznatim “običnim ljudima“ koji su žrtve raznih političkih i ekonomskih kriza. U političkom smislu mislim da ima dosta važnih dokaza da je moguće ostvariti dijalog i postizati sporazume između ljudi i naroda. Sada imamo i šestorku, nešto što nismo imali prije izbora 2010. godine. Sada lideri svih političkih stranaka vode daleko ozbiljnije razgovore i konzultacije nego prije godinu i pol dana. Sastanak u Bruxelesu je još jedan dokaz toga gdje je BiH dobila zajedničku poruku. Naravno, ako postoji politička volja onda je moguće nešto i ostvariti. Moram reći da je EU poslala poruku snažnog interesa za BiH i to je odlična stvar za ovu državu. Nadamo se da građani vide mnogobrojne jasne i jake dokaze koliko Amerika ulaže u napredak i dobrobit BiH. Nadam se da su to ohrabrujuće poruke za građane BiH.

Jesu li ovim posljednjim razgovorima kao i rekonstrukcijom Vlade FBiH koja je pokrenuta domaći političari pokazali da mogu sami, bez uplitanja OHR-a?

Moram reći da SAD, kao i međunarodna zajednica, nemaju omiljene političke stranke. Što se tiče sadašnje političke situacije, naš stav je isti - nemamo svoje favorite, nije na nama da odlučimo tko će biti u nekoj koaliciji ili neće biti. Mislim da je važno reći kako je neophodno više dijaloga i konkretnih koraka naprijed da bi se ostvario napredak u BiH.

Jesu li posljednji događaji jedan od takvih koraka naprijed?

Malo je prerano da bih govorio ide li se naprijed. Ne isključujem da je to moguće, ali Bosanci i Hercegovci su čekali više od godinu dana da se formira prva koalicija na državnoj razini. Istina jeste da je ta koalicija uradila važne stvari na putu ka EU. Usvojili su Zakon o popisu stanovništva i Zakon o državnoj pomoći. Međutim, još nema rješenja za slučaj Sejdić-Finci. Stranke u Federaciji smatraju da su posredni izbori za Predsjedništvo BiH najbolje rješenje. Istodobno, RS smatra da je najbolje rješenje drugačije, odnosno njima više odgovaraju neposredni izbori za člana Predsjedništva BiH iz RS-a. Još uvijek nije jasno kako će se ovo pitanje riješiti, ali je važno da postoji dijalog i nadam se da će na taj način doći do nekog rješenja.

Koji je događaj na Vas ostavio poseban pečat u ove tri godine?

Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje, jer bilo je toliko događaja i na osobnom i na profesionalnom planu. Rekao bih da su izbori 2010. godine bili posebno upečatljivi. Građani su pokazali da su zainteresirani da ulažu u budućnost. Neke stranke koje su do tada bile u oporbi sada su jača pozicija, neke stranke kojih nije ni bilo danas imaju značajnu ulogu. I upravo ovih dana smo vidjeli u Bruxellesu da sve stranke imaju iste ciljeve kada je u pitanju EU i to je posebno bitno. Uostalom, bio sam u RS-u i u FBiH, na biračkim mjestima promatrajući i birače. Na osobnoj razini sjećam se jednog druženja s učenicima u Bijeljini. Jedna učenica koja je bila tri tjedna u Americi vratila se u Bijeljinu, ima samo 17 godina. Pitao sam je što planira dalje u životu. Ona je odgovorila da želi postati inženjer za hidroelektrane i da želi raditi u korist svoje zemlje. Fasciniralo me da netko tako mlad ima takvu viziju. Širom ove zemlje ima niz događaja koji su na mene ostavili jak dojam. Morao bih, također, spomenuti jedno osobno i profesionalno zadovoljstvo kada sam ugostio izaslanstvo policijskih ravnatelja iz BiH u mojoj kući u blizini Chicaga. Ja sam nekoliko puta uživao u gostoprimstvu ovdje u BiH, i bilo mi je posebno drago da i ja budem domaćin u mojoj zemlji.

Bili ste sudionik brojnih pregovora o sastavljanju vlasti na državnoj i federalnoj razini. Vaš osvrt na sve ovo. Je li moglo brže? Jesu li se političari mogli ranije dogovoriti?

Nakon općih izbora 2010., četiri političke stranke iz Federacije pozvale su međunarodnu zajednicu da preuzme aktivniju ulogu. Tada je upućen prijedlog tim strankama i žao nam je što su neke stranke to odbile i na taj način se isključile iz tog rješenja. Još uvijek je to sporno pitanje. Sve što je bilo urađeno s Vladom FBiH potpuno u skladu sa zakonom i Ustavom. Sada se govori da bi se mogle uspostaviti nove vlade FBiH i BiH. Ponavljam, za nas nije bitno tko je u koaliciji, za nas, a na kraju krajeva i za BiH, najvažnije je kakvi su rezultati. Radi li ta koalicija učinkovito svoj posao je najbitnija stvar. Također, svaki korak mora biti u skladu s Ustavom. Što će sada biti, teško je reći unapred. Na žalost, istina je da je uspostava vlade nakon izbora 2010. godine trajala dugo i ovo će sada možda dugo trajati. Svi znaju koliko su napredovale Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Koliko dugo će ovo trajati, ne znam, ali postoje pravni i demokratski mehanizmi poput Ustavnog suda koji će vjerojatno igrati neku ulogu u tome. Uvjereni smo da će domaće vlasti na jednoj i drugoj razini naći rješenja.

Budući da je došlo do te situacije da je Živko Budimir predsjednik FBiH (HSP), a s druge strane SDP okuplja novu većinu koja ne podupire Budimira, treba li Budimir, odnosno ministri iz HSP-a BiH i SDA odstupiti sa svojih pozicija kako se ne bi produživala kriza vlasti?

Nije na nama da odlučujemo o tome. U svakom slučaju, nema sumnje da bi bilo dobro za BiH da se rješenje nađe što prije.

Vidjeli smo da međunarodna zajednica na neki način pušta domaće političare da sami razgovaraju i sami pokušaju naći dogovor. Je li to na neki način povlačenje Međunarodne zajednice iz BiH?

Poznato je da se u BiH vodi debata je li uloga međunarodne zajednice prevelika ili premala. Mi smo uvjereni da Bosanci i Hercegovci ne samo imaju pravo odlučivati o pitanjima koja su značajna za njihovu budućnost već i da imaju viziju kakvu budućnost žele. Radi Daytonskog sporazuma mi smo i dalje prisutni. Nekada se smatra da smo preaktivni, nekada da nismo dovoljno aktivni. Činjenica je da smo na raspolaganju domaćim političkim liderima ako im je potrebna pomoć.

Za nekoliko dana idete iz BiH. Na koje mjesto idete i hoćete li opet poslom biti vezani za BiH?

Drago mi je što ću raditi u State Departmentu kao direktor za zapadni Balkan i samim tim ću biti povezan s ovom regijom, odnosno zemljama bivše Jugoslavije, bez Slovenije i s Albanijom. Radio sam u istom uredu prije 19 godina, kao mladi diplomat tijekom užasnog rata u BiH. Sada imam čast da radim kao direktor tog ureda i to će mi dati prigodu da se s vremena na vrijeme vratim na Balkan. Očekujem da će to biti prilično težak posao zbog toga što SAD ima mnogo međunarodnih prioriteta. Ipak, siguran sam da radi našeg jakog angažmana kao i činjenice da smo jedan od jamstva i domaćina Daytonskog sporazuma, da će SAD i dalje imati značajnu ulogu u BiH.

Hoćete li se vraćati u BiH?

Naravno. Ne odlazim zauvijek. Imat ću se priliku vraćati. Točno kada i u kojem svojstvu ne znam, ali sam uvjeren da ću se vratiti ovdje i bit će mi zadovoljstvo.

Nakon ove tri godine boravka u BiH i promatranja situacije možete li reći jesu li Hrvati u BiH ugroženi?

Razumijemo da su mnogi Hrvati frustrirani, da žele vidjeti više dokaza da ne samo Međunarodna zajednica, nego i drugi političari poštuju ulogu Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda. Svima treba biti jasno da Hrvati imaju svoju ulogu u ovoj zemlji. Istodobno, rekao bih da ima mnogo hrvatskih političkih stranaka u BiH među kojima postoje sukobi. Hrvati iz BiH odlično znaju koliko ima napretka u samoj Hrvatskoj. Hrvati, Bošnjaci, Srbi i svi građani zaslužuju isti napredak ovdje u BiH. Nije na meni da pravim usporedbe, ali važno je da i hrvatske stranke kao i sve ostale stranke u BiH traže suradnju i zajednički jezik u korist ove zemlje.

Je li postojeći izborni zakon pravo rješenje? 
Neki principi su potpuno jasni po Daytonskom sporazumu.

Poštuje li se ustvari Daytonski sporazum u BiH? 
Mislim da poštuje. Ali konkretnije, kada je u pitanju Ustav ili Izborni zakon, tu se mora jednim ili drugim putem raditi na poboljšanjima. Na primjer, situacija u kojoj ste bili prije godinu dana, odnosno nakon izbora 2010. godine. Kad neka županija odbije poslati svoje zastupnike u Dom naroda, rezultat je da nema vlade do daljnjeg, moguće čak i do idućih izbora. Za to nema nikakvih sankcija. Nije ni praktično ni prihvatljivo da jedna županija može blokirati čitavu Federaciju, i onda državu. To nije od koristi nikome i mora biti promijenjeno.

Hrvati u BiH su frustrirani i zbog izbora člana Predsjedništva. Je li na pomolu rješenje za ovaj problem?

Na jednoj strani ljudi imaju opravdane frustracije, na drugoj strani je Europska konvencija o ljudskim pravima koja se mora poštovati. Daytonski sporazum jamči ravnopravnost konstitutivnih naroda, dok Europska konvencija zahtjeva da se poštuju prava ostalih i manjina. ada je na BiH da uskladi ova dva zahtjeva. Važno je raditi na rješenju koje će biti u interesu svih građana i naroda i koje će omogućiti BiH dalji napredak.

Imate li poruku za građane BiH?

Proveo sam tri prelijepe godine u BiH sa svojom obitelji i naravno vezao se za ovu zemlju i njene građane. Ne bih bio iskren kada ne bih priznao da je bilo frustracija zbog političke i ekonomske krize, činjenice da ova zemlja ima ogromne potencijale koji se mogu mnogo bolje iskoristiti. Vidio sam brojne primjere gdje je taj potencijal ostvaren. Odlazim kao optimist jer vjerujem da sve može biti bolje i s dubokim uvjerenjem da ćemo mi kao partneri BiH nastaviti igrati pozitivnu ulogu u napretku BiH.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija
  • usora1 usora1

    03.07.2012 u 21:19h

    Moor izbjegava ili izvrce istinu! a samo istinom moze se postici uspjeh. Prava istina je Hrvati su uistinu ugrozen narod a za to su odgovorni i prije svega HRVATSKA, EU,SAD, isvi ostali medjunarodni cimbenici koji svojim djelovanjem izravno ugrozavaju prava Hrvata u BiH a najodgovorniji su Bosnjaci koji nedozvoljavaju i nepostuju prava Hrvata na Entitet, televiziju, Opcine itd. ali Mi moramo biti svijesni da nam neprijatelj radi o glavi i sami se moramo pobrinuti da tako ne Bude!!
    Komentar je uređen 27.09.2012 u 01:00h
    0 0% 0
  • usora1 usora1

    03.07.2012 u 21:19h

    Moor izbjegava ili izvrce istinu! a samo istinom moze se postici uspjeh. Prava istina je Hrvati su uistinu ugrozen narod a za to su odgovorni i prije svega HRVATSKA, EU,SAD, isvi ostali medjunarodni cimbenici koji svojim djelovanjem izravno ugrozavaju prava Hrvata u BiH a najodgovorniji su Bosnjaci koji nedozvoljavaju i nepostuju prava Hrvata na Entitet, televiziju, Opcine itd. ali Mi moramo biti svijesni da nam neprijatelj radi o glavi i sami se moramo pobrinuti da tako ne Bude!!
    Komentar je uređen 27.09.2012 u 01:00h
    0 0% 0