Predsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH Božo Ljubić, koji je u subotu preuzeo tu dužnost od Milorada Živkovića te će donjim domom Parlamenta ravnati do izbora, zatražio je preispitivanje Izbornog zakona pred Ustavnim sudom BiH. Kako doznajemo, ustavna tužba se odnosi na diskriminaciju Hrvata, napose oko načina izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH, a tako posredno i za državni Dom naroda.

Hrvatski politički predstavnici smanjivanje mogućnosti manipulacija s biranjem hrvatskih izaslanika u Dom naroda smatraju prvim i najvažnijim korakom koji bi vodio popravljanju institucionalne ravnopravnosti Hrvata, kako im ubuduće predstavnike ne bi birali brojniji Bošnjaci, piše Večernji list. Prošloizborni recept izbora instant Hrvata glasovima bošnjačkih birača, što je omogućeno još od 2000., s izmjenama izbornih pravila nekoliko bošnjačkih stranaka nastavlja prikriveno primjenjivati računajući da će ulaskom u Dom naroda dobiti značajnu potporu da se bez njih ne može formirati vlast. Zanimljivo je da te ‘multietničke’ stranke, prije svih SDP, koje su ustvari dio velikobošnjačkog građanskog koncepta, tipuju u najvećem broju na Srbe, Hrvate i manjine. Na taj način jasno ostavljaju prostor za biranje bošnjačkih izaslanika u Dom naroda ‘izvornim’ bošnjačkim strankama što po svemu sugerira na postojanje dogovora unutar stranaka navodnog desnog i lijevog političkog bloka. Kako, naime, drukčije razumjeti da SDP u čijem je najužem vodstvu više od 70 posto Bošnjaka, na posljednjim izborima sa svojih lista kroz županijske skupštine posredno u Dom naroda izabere sedam Srba, četiri Hrvata, tri Bošnjaka i tri iz reda manjina.

Naprosto ovakav odnos je nevjerojatan i kada se pogledaju liste ove stranke za županijske skupštine iz kojih su izabrani ovi izaslanici, donosi u opsežnoj analizi Vecernji.ba. Naime, i na tim listama je više od 80 posto Bošnjaka, no SDP se očito nije pretjerano ‘trudio’ izabrati većinu u bošnjačkome klubu, iako je to lako mogao napraviti. Ne! Oni su taj prostor prepustili prije svega SDA što jasno sugerira na dogovore koji su rezultirali vlašću platforme. SDP je, zanimljivo je, unatoč bošnjačkom backgroundu i potpori birača, na posljednjim izborima progurao ukupno 18 izaslanika od čega je sedam Srba, četiri Hrvata, tri Bošnjaka i tri iz reda manjina. Čak i unatoč činjenici da nisu imali izabranog šestog izaslanika iz reda Hrvata, što je potrebno da se izabere izvršna vlast Federacije, predsjednik i Vlada, koji bi podupro legaliziranje izbornog inženjeringa za Dom naroda protivno volji većine vlastitog naroda, umiješala se međunarodna uprava. OHR i vodeći predstavnici međunarodne zajednice su prekrojili tablicu dijeljenja koju većina djece zna već u trećem, odnosno četvrtom razredu osnovne škole i odredilo da nova trećina od 17 izaslanika potrebnih za izbor izvršne vlasti iznosi pet.

Promatrajući liste za županijske skupštine, SDP, ali i neke druge stranke ‘lijeve’ orijentacije, uz već kompromitirane članove političke platforme očito jurišaju po novi skalp Hrvata, javlja Večernjak. Na istaknutim mjestima ponovno su pozicionirani Hrvati koje će u većinskim bošnjačkim županijama opet progurati Bošnjaci, što je omogućeno odlukom američkog diplomata Roberta Barryja iz 2000. da Bošnjaci mogu birati Hrvate iz županijskih skupština. To je slučaj u Sarajevskoj, Unsko-sanskoj županiji, te TŽ-u, ZDŽ-u i BPŽ-u, s tendencijom da najmanje jednog izaslanika Hrvata mogu izabrati i u SBŽ. Na taj način im čak ni ne trebaju, osim zbog ukrasa, hrvatski sateliti koji su nakon svake izdaje zbog fotelja odlazili u političku povijest. Jedini mogući odgovor na ovakve manipulacije je jedinstvo Hrvata koje, ako se nije ostvarilo prije izbora, je imperativno u postizbornim slagalicama.

U tiskanom izdanju Večernjeg lista čitajte "Kako se manjina pretvara u hrvatsku većinu"

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’