Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović danas će u Mostaru zajedno s predsjedateljem Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i predsjednikom Republike Srbije Tomislavom Nikolićem potpisati Deklaraciju Međunarodne komisije za nestale osobe pod nazivom “Uloga države u rješavanju pitanja osoba nestalih uslijed oružanih sukoba i zloupotreba ljudskih prava”. Održat će niz sastanaka, obići Grabovicu te pogledati film na Mediteran Film Festivalu u Širokom Brijegu. S predsjednikom Hrvatske Večernji list je razgovarao uoči dolaska u Mostar. U razgovoru Josipović govori o Deklaraciji koja će biti potpisana, suradnji RH i regije, projektima, osvrće se na problem Hrvata u BiH... 

Večernji list: Problem nestalih osoba u regiji povod je okupljanja čelnika država u Mostaru. Poduzimaju li zemlje regije dovoljno kako bi se to bolno pitanje iz prošlosti konačno riješilo?
Ne postoji u ovako teškom pitanju uopće mogućnost da raspravljamo o tome što je dovoljno, mora se poduzimati sve da se pokuša pronaći svaku nestalu osobu. Na ovom se problemu radilo i surađivalo dugo, i rezultati su vidljivi, u Hrvatskoj smo uspjeli doznati više od 80 posto sudbina nestalih. Moramo biti svjesni da vjerojatno nije realno da se otkrije sudbina apsolutno svih koji se vode kao nestali, vrijeme radi protiv nas, ali moramo pokušati. Potpisivanje ove Deklaracije simbolično pokazuje da smo napravili jedan ozbiljan dio posla, ali i da smo svjesni da posao nije završen sve dok postoje obitelji koje traže svoje najmilije. Nakon potpisivanja Deklaracije otići ću u Grabovicu, mjesto gdje su prije 19 godina ubijena 33 nevina civila, a još uvijek nisu pronađena tijela njih 19. Za taj zločin nitko nije osuđen, i obitelji još čekaju pravdu i smirenje. U Grabovici su žrtve bili Hrvati, ali želim da svi zajedno imamo poštovanje prema svim nevinim žrtvama, jedino je to način da se jasno odvoji dobro od zla. Bio sam i ovdje, u BiH na grobovima nevinih žrtava sva tri naroda. Deklaraciju potpisuju predsjednici četiri susjedne države, BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, i to je znak sazrijevanja i neke nove realnosti u ovom dijelu Europe. Naši životi su obilježeni sukobima, ali nemamo pravo neriješene sukobe ostavljati u nasljeđe svojoj djeci.

Večernji list: Što je s ostalim otvorenim pitanjima u regiji koja su predsjednici država spominjali u svojim dosadašnjim multilateralnim susretima?
Uvijek govorim kako, zapravo, postoje dvije vrste otvorenih pitanja: jedna su ona koja se tiču rješavanja problema koje je proizveo rat, a druga su otvorena pitanja propuštenih mogućnosti suradnje i stvaranja novih vrijednosti. Znam da se ništa ne smije pomesti pod tepih, da se o svakom pa i najtežem problemu treba otvoreno i zrelo razgovarati, bez obzira što sigurno nećemo za dosta pitanja možda i nikada imati jednoznačnu istinu i potpuno isto stanovište. Ali isto tako, ne smijemo zbog prošlosti obesmisliti budućnost.

Večernji list: Daje li proces “Brdo - Brijuni” rezultate? Je li se taj format suradnje pokazao uspješnim i opravdanim?
Upravo taj proces pokazuje koliki je ogroman manevarski prostor pred nama. Kad je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, razmišljali smo kako onu vrstu podrške i pomoći koju je Hrvatska imala od niza prijateljskih europskih država proširiti dalje. Duboko vjerujem u političku filozofiju moderne Europe koja je nastala na zgarištima Drugog svjetskog rata. To je filozofija strateške suradnje i integracija, a ne sukoba. Pokazalo se da su “Brdo - Brijuni” izvrsna platforma da se jednom godišnje sastanemo na najvišoj razini, pozovemo šefove vlada i država zemalja EU koje imaju interes i želju pomoći konsolidaciju i razvoj ovog dijela Europe, i razgovaramo o vrlo konkretnim projektima. Kancelarka Merkel je ovog ljeta iz Dubrovnika otišla s dvije zemljopisne karte: na jednoj su bili ucrtani prometni pravci koje treba izgraditi, s naglaskom na završetak Jadransko- jonske autoceste, a na drugoj energetski pravci. Rezultate tog sastanka već smo itekako vidjeli. Samo završetak Jadransko-jonske autoceste značio bi ne samo transportnu, nego civilizacijsku promjenu nabolje. Zamislite da će se u ne tako dalekoj budućnosti iz Mostara do Dubrovnika dolaziti za manje od sat vremena. To iz temelja mijenja život i način na koji razmišljamo.

Večernji list: Njemačka trenutačno pokazuje najveću inicijativu kada je u pitanju prostor jugoistočne Europe. Jesu li očekivanja u regiji, a posebice u BiH, od ovog angažmana pretjerana?
Primijetio sam da neki od medija u BiH od svega toga grade mitove, razne teorije zavjere i „povjerljive informacije“. To su uglavnom besmislice. Njemačka je prijatelj, ali razvoj i napredak, posebice gospodarski, jugoistoka Europe ne ovisi ni o kome osim o državama na tom prostoru.
Ni nama ni vama nitko ništa ne duguje, niti ozbiljne države razgovaraju na taj način. Europska unija je izdvojila nešto manje od 12 milijardi eura za pomoć za šest država Zapadnog Balkana u sljedećem petogodišnjem razdoblju. To je ogroman novac i Hrvatska će kao članica Europske unije, ali i kao zemlja koja više od pola svoje granice dijeli sa zemljama te regije itekako voditi računa da se taj novac koristi za izgradnju temeljnih infrastrukturnih pretpostavki koje će biti u funkciji razvoja.

Večernji list: Mnogi očekuju da nakon listopadskih izbora u BiH počnu ozbiljniji razgovori o ustavnoj reformi. Posebno su Hrvati zainteresirani za to. Može li Hrvatska i što učiniti kako bi do toga zaista i došlo početkom iduće godine?
Hrvatska je vitalno zainteresirana da se otkoče politički procesi u BiH i da ljudi koji budu izabrani iskoriste svoj politički legitimitet i pokušaju postaviti odnose unutar države na način koji će omogućiti ravnopravnost svih naroda i pojedinaca na isti način. Hrvati, a i ostali narodi, moraju osjećati sigurnost i da je BiH njihova domovina koja se brine i o svim njihovim interesima. Ono što vas čeka nakon izbora su iznimno važni politički dogovori koji se mogu dogoditi samo unutar BiH. Ne postoje održiva rješenja koja su smišljena u nekim dalekim uredima ili se nameću.
Jednostavno ne postoje, i to vidimo na nizu primjera, ne samo u BiH.

Večernji list: Hrvatska vanjska politika se prilično angažirala oko BiH i poticanja njenog euroatlantskog puta. Jeste li zadovoljni odgovorom Europe?
Iskreno, Europa se angažira oko BiH ponekad i više nego što bi bilo realno očekivati. Ne može Europa upravljati Bosnom i Hercegovinom, niti može zažmiriti na svoje vlastite postulate i tražiti neka neodrživa i neprovediva rješenja.
Europska unija je sasvim dovoljno angažirana, ali treba joj i druga strana, odgovor iz BiH. E, tu nastaje problem jer iz BiH paralelno dolazi nekoliko posve različitih odgovora. To ponekad izgleda kao potraga za rješavanjem kvadrature kruga.
Po mojoj ocjeni, to je zato što još uvijek dijalog unutar BiH nije dovoljno otvoren i iskren, nema ni minimalnog međusobnog povjerenja, ni hrabrosti.
Postoje sasvim različite ideje o tome kako država treba biti ustrojena, i to je ogroman problem, koji, međutim, nije nerješiv. Ima i drugih kompleksnih, višenacionalnih, federalnih država na svijetu koje su našle optimalno rješenje svoga ustroja. Ne može se pregovarati tako da vas ne zanima apsolutno ništa osim vašeg najužeg interesa. U državi u kojoj su politički procesi paralizirani nitko neće ostvariti svoj interes.

Večernji list: U Hrvatskoj se zahuktava predsjednička kampanja. Može li kampanja, a posebno rezultati predsjedničkih izbora utjecati na promjenu politike Hrvatske prema BiH i bh. Hrvatima?
U vašem sam listu prije nekoliko dana pročitao kako će se “kad HDZ dođe na vlast u Hrvatskoj potpuno promijeniti politika prema Hrvatima”, pretpostavljam da autor ove misli smatra nabolje.
Ali, koliko me sjećanje služi, neke od najvećih nevolja i nepravdi koje su se događale Hrvatima u BiH bile su za vrijeme vladavine HDZ-a u Hrvatskoj. Mislim da će svaka objektivna analiza pokazati kako je zadnjih godina ojačana pozicija Hrvata u pregovorima s druga dva naroda te u međunarodnoj zajednici. Politika Hrvatske prema BiH mora biti nadstranačka, prijateljska prema toj državi kao cjelini, s uvažavanjem sva tri konstitutivna naroda, ali i jasno u duhu jednakopravnosti i Ustavom definirane brige za Hrvate izvan Hrvatske. Ne volim licitiranje tuđim sudbinama za svoju političku korist. Mislim da smo ova vlast u Hrvatskoj i ja kao predsjednik napravili neke iznimno konkretne stvari koju su promijenile sadržaj razgovora o BiH.
Kad sam postao predsjednik, nije se smjelo ni spomenuti da postoje problemi kada je riječ o položaju Hrvata u BiH. Moram reći, dobar doprinos je potkraj mandata dala i gospođa Kosor.
Danas, pet godina poslije, to je legitimna politička tema koja je na početku svih razgovora o BiH. Hrvatsko pitanje napravili smo legitimnim, i toga su svjesni svi politički lideri Hrvata u BiH. Rezultati izbora, bilo kojih, ne mogu i ne smiju utjecati na odnos Hrvatske prema BiH.

Ova stranka je najveći gubitnik na izborima