Pregled dana navigacija Naslovnica
ZLATKO LAGUMDŽIJA:

Hrvate treba braniti preko Daytona

- Koristeći se zdravim razumom, Milanović i ja ćemo riješiti dugogodišnje probleme između Hrvatske i BiH - poručio je Lagumdžija

Hrvate treba braniti preko Daytona

Foto: Reuters/Pixsell

Na političkoj pozornici u BiH već nekoliko mjeseci traje međustanačko preslagivanje rezultat kojega bi trebala biti nova vlast u kojoj bi, umjesto bošnjačke nacionalne stranke SDA te dviju malih hrvatskih stranaka – HSP i „Boljitka“ braće Lijanović – na svim razinama trebala ući dva HDZ-a i SBB Fahrudina Radončića. Ključna stranka u novoj vlasti će i dalje biti Socijaldemokratska partija (SDP), koja se nakon izbora 2010. godine prometnula u vodeću stranku u duboko politički podijeljenoj BiH. Čelnik SDP-a i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, uz Milorada Dodika, danas sigurno slovi za najutjecajnijeg političara u BiH.

- Politička situacija u BiH bila je komplicirana i bez zadnjeg preslagivanja unutar vladajuće koalicije. Kako biste najjednostavnije objasnili uzroke i posljedice situacije u kojoj se SDP na polovici mandata odlučuje za promjenu partnera u vlasti?

Situacija u BiH je komplicirana još od 1990. Ušli smo u koaliciju sa SDA vjerujući da će ta stranka moći reformirati sebe, imati snage da provede obveze iz platforme. Oni su pokazali ne samo da to nisu u stanju nego i da opstruiraju reforme koje bi dovele do odbacivanja partitokratskog način vladavine. Smatrali smo da je bolje što prije prekinuti lošu vladavinu nego čekati kraj mandata. Građani BiH nemaju vremena životariti između izbornih ciklusa. Svaka vlast koja ne funkcionira treba biti promijenjena što prije. Proračun je najvažniji akt parlamentarne većine. SDA je sama izabrala biti protiv toga da država BiH dobije proračun i tim svojim ponašanjem izabrala da iz pozicije prijeđe u opoziciju. Voljeli bismo da je bilo moguće dodatno još malo povećati proračun, ali nije bilo realno. Ova je država u protekle tri godine funkcionirala u tehničkom mandatu, bez razvojnih programa i investicija. Nije se smjelo dopustiti da takva bude i 2012. Sulejman Tihić je želio igrati ulogu koju je prema njemu imao Haris Silajdžić, biti opozicija u poziciji, da sudjelovanje u vlasti tretira kao dio izbornog plijena. Mi na to nismo pristali. I prije sam govorio da ne mislim ni Silajdžića ni Tihića ni Radončića voditi kući, ali ću s nekim morati surađivati zbog izbornih rezultata. Dio članstva i birača bili su protiv koalicije sa SDA-om upozoravajući kako oni neće moći provoditi reforme koje bi značile i reformiranje same stranke, odnosno odustajanja od koncepta kontroliranja javnih kompanija. Nakon godinu i pol dana pokušaja uvjerili smo se da SDA neće uspjeti provesti reformski proces te smo procijenili da je bolje što prije krenuti u rekonstrukciju vlasti. Odnos SDA prema proračunu samo je ubrzao to. BiH nema vremena za gubljenje i status quo. Mi smo godinu dana radili sa strankom koja je željela imati vlast i sve privilegije a da pri tome nema odgovornosti. A mi smo odlučili u jednom trenutku preuzeti i odgovornost. Moram priznati da nije samo SDA varala. Tu im se pridružio i HSP, koji već pola godine blokira prihvaćanje ključnih zakona u federalnom parlamentu poput zakona o autocestama koji treba ubrzati gradnju autoceste. Čas ih blokira SDA, HSP, a malo rjeđe Lijanovićeva stranka Radom za boljitak. Javnost zna da su SDA i HSP blokirali kapitalni projekt Koridor 5C. Najjednostavniji je uzrok njihovo odustajanje od dogovorene platforme. Naš partner u vlasti nije bio spreman preuzeti odgovornost za procese i reforme. Posljedice su konkretno stabilnija vlast i brže reforme, napredak na putu prema članstvu u EU i NATO-u i, konačno, izlazak iz ekonomske krize.

- SDP je do prije nekoliko godina odbijao bilo kakvu koaliciju s nacionalnim strankama. Ipak, odlučili ste se na koaliranje sa SDA, a sada i s dva HDZ-a. Zbog čega ste promijenili stav?

SDP nije bio protiv nacionalnih stranaka zato što su one nacionalne, nego protiv koncepta da te stranke ekskluzivno predstavljaju jedan narod. SDP je stranka koja ne negira nacionalno niti smatra da je etničko u BiH nevažno. Mi smatramo da u BiH čista etnička platforma i tzv. dogovor naroda, bez građana, nije dovoljna pozicija da bi se riješili problemi u BiH i krenulo putom euroatlantskih integracija. Uostalom, proteklih dvadeset najtežih godina zajedno govore u prilog našem stavu. BiH je po ustavu država konstitutivnih naroda, ostalih i građana BiH, i mi želimo zastupati interese svih tih grupa pojedinačno i skupno. Tome u prilog ide i činjenica da glas SDP-u daju svi konstitutivni narodi tamo gdje se nalaze u manjinskom položaju. To našoj politici daje za pravo, ali i odgovornost da nastavimo dalje s istim ciljem.

- Ne želite u istoj vlasti imati SDA i HDZ BiH. Zašto?

SDA i HDZ su zajedno sudjelovali u vlasti većinu poslijeratnog perioda u Federaciji BiH. Rezultat te vladavine je i više nego evidentan. Što se tiče SDA, naše jednogodišnje iskustvo s njima u vlasti ne daje nam za pravo da dalje računamo na njih. HDZ je, s druge strane, odustao od maksimalističkih zahtjeva i legitimirali su SDP kao stranku i hrvatskoga naroda. Delegati obaju HDZ-a su izglasali u kolegij Doma naroda Tomu Vidovića, Hrvata iz Tuzle, esdepeovca, i time su svoju opredijeljenost ka kompromisu pokazali na djelu. Nije SDP bio taj koji nije htio surađivati s HDZ-om, nego je situacija bila obrnuta. U izbornoj noći gospodin Čović se javljao iz stolnog grada i najavljivao treći entitet, što je za nas bilo neprihvatljivo. HDZ se nije mogao pomiriti s gubljenjem ekskluziviteta u nacionalnom predstavljanju Hrvata, kako su protumačili izbor hrvatskog člana Predsjedništva iz SDP-a. Također nisu mogli prihvatiti da se pojavila politička opcija koja može pobijediti na izborima i bez ustrajavanja na nacionalnoj komponenti. Ove dvije godine bile su potrebne HDZ-u da evoluira u svojim stavovima i prihvati političku stvarnost, tj. da postoje i stranke koje nisu isključivo nacionalne. A mi u SDP-u nismo mogli čekati dvije godine da otkočimo mehanizme vlasti i da držimo situaciju u zemlji u kojoj je samo funkcionirao RS. Nismo mi jedini koji su pravili kompromis u relacijama s HDZ-om. Vi imate i na državnoj razini pozicije koje drže Hrvati koji nisu iz HDZ-a, već iz SDP-a. Znači, u međuvremenu je i HDZ pravio određene kompromise.

- Izjavili ste da je vaš sporazum s Draganom Čovićem, odnosno HDZ-om BiH, početak pomirbe građanskog i nacionalnog u BiH. Kako će to izgledati u praksi?

U praksi će to izgledati tako što će se poštovati prava i naroda i građana jer i građanske stranke imaju puno pravo zastupati interese naroda. Ustavom Federacije BiH definirano je 8 ključnih pozicija koje su predviđene za pripadnike hrvatskog naroda. To su pozicije jednog predsjednika ili dopredsjednika Federacije BiH, predsjednika ili dopredsjednika Zastupničkog i Doma naroda parlamenta Federacije BiH i pet ministara u vladi Federacije. S obzirom na to da je SDP imao najveći broj glasova na prethodnim općim izborima, da smo dobili gotovo tri puta više glasova od HDZ-a u BiH te da je nemali postotak tih glasova došao od glasača Hrvata, zajednička procjena je bila da raspodjela unutar spomenutih pozicija bude 4:1. Sporazumom koji sam potpisao s predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem predviđeno je da šest navedenih pozicija pripadne HDZ-u, a dvije SDP-u BiH. BiH nije puki zbroj triju etničkih grupa, ni po ustavu ni po načinu života. Pa i presuda u slučaju Sejdić – Finci govori o tome. Mi nismo Belgija, u kojoj su sve stranke iz ideološkog spektra etnički podijeljene i gdje imate flamanske i valonske socijaldemokrate, konzervativce, liberale itd. SDP jest bošnjačka stranka na isti onaj način kao što je i hrvatska i srpska, ali nikako ekskluzivno bošnjačka stranka. Ljudi na našim izbornim listama koji nisu Bošnjaci zalog su naše politike u čijoj je biti da nije zasnovana na parcijalnoj i zaštiti samo etničkih interesa. Mirovinska politika, investicije u elektroenergetski sektor, u autoceste, pitanja lokalne samouprave itd. nisu etnički predodređeni i tiču se svih građana BiH. Mislim da sam time odgovorio na pitanje kako ćemo pomiriti građansko i nacionalno.

- Osim formiranja vlasti bez stranaka koje su dobile većinu hrvatskih glasova u BiH, često vam se zamjera i to što ste kao stranka dva puta kandidirali Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH iako ste bili svjesni da on ne uživa povjerenje većine hrvatskih glasača. Kako komentirate tvrdnje da je takva praksa doprinijela političkoj nestabilnosti i nepovjerenju u BiH?

Ne mogu se složiti s tom tezom. Komšić je osvojio uvjerljivo najviše glasova u odnosu na sve ostale kandidate. Koliko je za njega glasalo Hrvata, a koliko drugih, možemo samo nagađati. Nije izbor Komšića izazvao nestabilnost, nego nespremnost nekih stranaka da prihvate izborne rezultate. Željko Komšić je političar koji uživa najveće povjerenje građana u BiH. Što zapravo znači izraz hrvatski glasači? Tko daje atest nekom glasaču da je Hrvat, Bošnjak ili Srbin? Jesu li možda glasači Bošnjaci iz Bosanske krajine koji su 2006. dali glasove HDZ-ovu kandidatu Ivi Miri Joviću legitimni Hrvati samo zato što je neka politička stranka rekla da jesu? Može li itko reći da Željko Komšić nije Hrvat samo zato što je u SDP-u ili zato što nije u jednom od dva HDZ-a? No, upravo da bismo pomirili nacionalno i građansko u BiH i da se ovakva pitanja ne bi zloupotrebljavala, mi smo predložili model neizravnog biranja članova Predsjedništva BiH kroz oba doma parlamentu BiH.

- Ipak, zašto je SDP kandidirao Hrvata, a ne Srbina ili Bošnjaka za člana Predsjedništva BiH ?

Treba reći da je sam izbor članova Predsjedništva BiH u Daytonu uspostavljen nakaradno, ali mi se po tim pravilima moramo ponašati. Federacija BiH daje bošnjačkog i hrvatskog, a Republika Srpska srpskog člana Predsjedništva BiH. To znači da svaki građanin u Federaciji može glasovati samo za jednog kandidata iako se biraju dva člana Predsjedništva. SDP se od 1996. godine, od prvih poslijeratnih izbora, opredjeljivao za jednog kandidata u Federaciji jer nismo htjeli da se naši birači opredjeljuju između dva kandidata. Naizmjenično smo kandidirali Bošnjaka i Hrvata, a Komšić je dva puta biran iz jednostavnog razloga što je već imao mandat i imao je pravo biti naš kandidat i za drugi mandat. Procijenili smo da je on dobro obnašao dužnost člana Predsjedništva.

- Najavljene su promjene Ustava i Izbornog zakona BiH. Hoće li i u kojoj mjeri biti osigurano poštovanje izborne volje naroda kada su posrijedi izbori za Predsjedništvo BiH i državni i federalni dom naroda?

Interesi naroda bit će zaštićeni, ali neće biti zaštićeni interesi samo nekih stranaka. Nijedan zakon, a ni Ustav, neće štititi bilo koju stranku, nego sve narode kao i građane te sve političke opcije.

- Odlučno se protivite uspostavi hrvatske federalne jedinice ili trećeg entiteta u BiH. Kako vidite rješenje hrvatskog pitanja u BiH budući da danas gotovo nitko ne negira da je pozicija Hrvata kao naroda danas znatno lošija u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH?

Treći bi entitet bio samo uvod u daljnju podjelu BiH, na što SDP ne može i nikad neće pristati. Zaštita hrvatskih interesa treba se tražiti kroz rješenja koja već postoje u Daytonskom sporazumu. Hrvatski se interes ne može štititi samo od Čapljine do Jablanice nego i u Sarajevu i Posavini i svuda gdje su Hrvati prije rata živjeli ili tamo gdje se trebaju vratiti. Ili, na kraju krajeva, tamo gdje žele nastaviti živjeti. Ako je danas u BiH lošiji položaj Hrvata u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, pitanje je zbog čega. Jesu li tome doprinijeli drugi narodi i politika ekskluzivnih hrvatskih stranaka u BiH? Simptomatično je da u Narodnoj skupštini RS nemate Hrvata, odnosno nema kluba Hrvata, da HDZ nije uopće tamo prošao i da nakon niza godina ova stranka nema svog potpredsjednika RS. Svi konstitutivni narodi, naročito tamo gdje su u manjinskom položaju, u jednako su lošoj poziciji. Smatramo da bi dalje teritorijalno raslojavanje BiH bilo uvod u novu tragediju BiH te da ne bi donijelo ništa dobro nijednom od konstitutivnih naroda, kao ni ostalim ni građanima BiH sveukupno. Rješenje je u dosljednoj provedbi odluke o konstitutivnosti svih naroda u BiH na cijelom teritoriju, kao i provedbi odluke Sejdić – Finci.

-  S predsjednikom RS Miloradom Dodikom često ste razmjenjivali teške riječi. Imajući na umu različite stavove koje imate o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti BiH, kako mislite s njim od BiH stvoriti stabilnu i funkcionalnu državu?

S bilo kojom političkom opcijom i bilo kojim političarom treba tražiti ono što nas spaja i što može doprinijeti napretku BiH. Ne fokusirati se na ono što nas razdvaja. Ako ne budemo mislili o budućnosti BiH i naroda u njoj, nećemo moći govoriti ni o prošlosti, a ni o pitanjima u kojima se razlikujemo. Još gore riječi izmjenjivao sam s Fahrudinom Radončićem pa se pokazalo da se s njim može praviti vlast ako se dogovorimo o popisu konkretnih zadataka za koje su zainteresirani građani BiH. Milorad Dodik je osvojio vlast, da tako kažem, zapaljivom retorikom, ali ona ne mora imati svoj izvedbeni čin. Niti ga može imati u zemlju koja je pretrpjela agresiju i genocid, što je potvrđeno presudama nekoliko međunarodnih sudova. Dodikovu ponašanju izvor je u Daytonu. SDP ne pristaje niti će ikada pristati na bilo čije ucjene, ali poštuje političku realnost u BiH. Dodik je izraz volje prije svega srpskog naroda u RS. SDP bi najviše volio, nadam se kao i većina građana, da je BiH bez entiteta, ali ona je takva kakva jest i mi je nismo takvom napravili niti smo sudjelovali u Daytonu i njenu pravljenju. Ustav se može mijenjati samo na ustavom predviđen način, a do tada se to mora poštovati.

- Više ste puta istaknuli da je SDP jedina istinska multietnička stranka u BiH. Ipak, vjerojatno ste svjesni da vas se sve više i u BiH, ali i u regiji, doživljava kao novog bošnjačkog lidera. Prihvaćate li takvu ulogu?

Prvo, ja nisam bošnjački lider, nego lider SDP-a. Bošnjak jesam i sigurno imam odgovornosti prema narodu iz koga dolazim. Ali u BiH najveću brigu za svoj narod možete pokazati ako se ništa manje ne brinete i o drugim narodima i o običnim ljudima. SDP, i da hoće, ne može sam mijenjati Dayton, nego mora poštovati činjenice. Predsjednik SDP-a se ne treba svrstavati u tom kontekstu, i to je razlog što nikada nisam ni pomislio da se kandidiram za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. I vi i ja znamo da sam to učinio na proteklim izborima da bih uvjerljivo pobijedio. To što me drugi tako doživljavaju pokušaj je nekih političara iz BiH i regije da našu zemlju svedu na prosti zbroj triju naroda. Oni ne prihvaćaju činjenicu da u BiH može postojati i građanska opcija koja ne negira nacionalnost. Prihvaćam ulogu da sam i bošnjački lider u onoj mjeri koliko sam lider stranke koja se brine o položaju svih konstitutivnih naroda u BiH, a ponajprije građana BiH. Ne mislim da se to isključuje.

- Vaši odnosi s aktualnim hrvatskim predsjednikom i premijerom su obilježeni „toplo-hladno“ fazama. Jeste li razočarani što vas nisu podržali pri formiranju vlasti nakon izbora 2010. godine?

Prošlo je vrijeme kada se potvrda za formiranje vlasti u BiH tražila ili u Beogradu ili u Zagrebu. Nemam što biti razočaran. Niti sam tražio takvu podršku niti smatram da je nužna. Ni Beograd ni Zagreb ne traže podršku Sarajeva niti je trebaju tražiti. Toplo-hladno je odnos koji su prije svega potencirali mediji. Zoran Milanović je lider SDP-a Hrvatske, naše sestrinske stranke iz države koja je najbliža BiH i na koju smo najviše oslonjeni. Nije istina da nas nisu podržali, ali je istina da neke sugestije koje su vjerojatno bile dobronamjerne mi nismo prihvatili.

- Činjenica je da ste „zaobišli“ Milanovića tijekom njegova prvog službenog posjeta BiH. Je li loš protokol jedini krivac za to?

Zoran Milanović i ja nismo se sreli stjecajem protokolarnih i drugih okolnosti, kako u Sarajevu, tako i tijekom mog posjeta Zagrebu. Zanimljivo je da se svi sjećaju toga, a malo je tko uočio da smo sada na Croatia Summitu nas dvojica sjedila 45 minuta i praktično razgovarala o svemu onome o čemu je logično da razgovaraju dva čovjeka sa specifičnom političkom težinom u svojim zemljama.

-  Dobro, ali logično je, pa i prirodno bilo da se čelnika dvaju SDP-a sretnu tada u Sarajevu, a i poslije u Zagrebu?

Da, bilo je logično, ali eto nismo se sreli. Kao što sada u Dubrovniku, u svoj toj gužvi, možda nije bilo logično da provedemo toliko vremena skupa, a ipak jesmo.

- Kakvi su danas vaši odnosi s Milanovićem i Josipovićem?

Dobri. Kao što su i bili. Prijateljski.

- Mnogo je neriješenih pitanja između Hrvatske i BiH, a zbog ulaska Hrvatske u EU uskoro će to postati i problemi Bruxellesa. Je li realno da se u idućih godinu dana riješi problem granice na moru, korištenje luke Ploče, prolaza kroz Neum, imovinski odnosi?

Što se tiče BiH, svi se ti problemi mogu riješiti za 24 sata, a ne za godinu. Problem granice ne osporava BiH, nego Hrvatska. Status luke Ploče također. O tome postoje raniji međudržavni sporazumi koji se trebaju implementirati. Npr., granicu kod Škoja su potpisali Tuđman i Izetbegović, a drugi su osporili taj potpis. Ploče su riješene Washingtonskim sporazumom. Što se tiče prolaza kroz Neum, BiH je pokazala spremnost pristajući na izgradnju autoceste u neumskom zaleđu. Znači da BiH nije kočničar u tom procesu. Ali ne trebamo biti ni žrtva. Da takve stvari nisu jednostavne, pokazala je i Hrvatska u slučaju sa Slovenijom. To je proces koji države u sličnoj situaciji nisu završavale bez dosta obostranog truda i spremnosti na kompromis.

- Jeste li razočarani što nova hrvatska Vlada, predvođena SDP-om, nije deblokirala te procese?

Teško je deblokirati procese koji su ušli u žabokrečinu u posljednjih gotovo 15 godina. Nakon sporazuma Tuđman – Izetbegović, koji je potpisan pod snažnim međunarodnim pritiskom, došlo je do polarnog zahlađenja u institucionalnom rješavanju problema između dvije zemlje. Ako se taj led skupljao tolike godine, nemojte očekivati da ćemo ga odmah istopiti. No, važno je reći da smo ušli u proces deblokiranja spornih pitanja. Razgovarali smo kako u paketu riješiti pitanje prolaska kroz Neum, korištenja luke Ploče, mosta u Gradiški, ugovora o granicama koji je već 10 godina neratificiran, potom granične prijelaze važne za izvoz u EU. Zašto ja vjerujem u deblokiranje tih procesa? Zato što Milanović i ja koristimo jedan davno zaboravljeni kategorijalni aparat na ovim prostorima, a to je zdrav razum. Ovdje zdrav razum nije često korišten u politici.

- Je li realno očekivati da se pobrojena pitanja između dvije zemlje riješe prije konačnog ulaska Hrvatske u EU?

Ja mislim da jest i mislim da će kraj ove i početak iduće godine biti u tom znaku. Pripremamo dijalog na visokoj razini koji bi uključio Zagreb, Sarajevo i Bruxelles. S obje strane postoji želja da taj razgovor ne bude razgovor u kojem će Bruxelles nas miriti, već da taj razgovor prvo pripremimo mi na relaciji Zagreb – Sarajevo, a da se onda ide prema Bruxellesu.

- Kakve su šanse BiH da u skorije vrijeme ubrza svoj europski put? Dobili ste mapu puta u Bruxellesu, na sastanku koji je inače ocijenjen vrlo pozitivno u međunarodnoj zajednici?

Šanse su realne i stoga se i formira nova vlast i nova parlamentarna većina koja je pokazala spremnost da ubrza rad na ispunjavanju tih zahtjeva. Naša agenda (naš program), Vijeća ministara i nove parlamentarne većine, potpuno je vezan za Bruxelles – SSP i sve ono što su obveze države koje smo potpisali. Naša će agenda biti mnogo transparentnija kada konačno prihvatimo Nacionalni program integriranja – naše obveze prema EU.

- Već se dulje govori o zatvaranju OHR-a. Kakvu ulogu međunarodne zajednice u BiH vidite u budućnosti? Je li političarima u BiH potreban partner, arbitar ili supervizor iz inozemstva?

BiH je potreban partner koji će je doživjeti kao samostalnu i suverenu državu i tako je tretirati. I partner koji zbog političkih događaja u BiH neće ići na konzultacije u regiju ili u koji europski centar. BiH nije “moneta za potkusurivanje” za bilo koje političke procese u regiji i tako nas trebaju promatrati i u međunarodnoj zajednici. OHR, odnosno njihov mehanizam zaštite ove države, bit će potreban sve dok domaći lideri ne budu stopostotno spremni preuzeti odgovornost, dok se ne ispune obveze koje je projiciralo Vijeće za provedbu mira u BiH i dok ne postanemo punopravna članica NATO-a i EU. Članstvo u NATO-u sigurno je nacionalni interes i konstitutivnih naroda i građana naše zemlje. Mi bismo voljeli da je OHR već prošlost u BiH, ali to očito još nije tako i neće biti još neko vrijeme.

-  Koliko će izbor Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije i izgledno formiranje vlasti između njegovih naprednjaka i Miloševićevih socijalista utjecati na odnose u regiji?

Treba sačekati i vidjeti hoće li ono što oni govore biti i politika koju će provoditi. Sudeći prema prvim signalima, ni Nikolić ni Dačić neće voditi politiku koju su zagovarali u izbornoj utrci. Bit će mnogo razumniji i poštovat će odnose u regiji. U tom slučaju u BiH će imati partnera za rješavanje svih sporova i između država i u regiji. A Bosna i Hercegovina će, s druge strane, poštovati izbornu volju naroda Srbije i u slučaju Nikolića i vlade koncentrirane oko Dačićevih socijalista. Građani Srbije izabrali su predsjednika i mi moramo tu volju poštovati. Pitanje sastava vlade u Srbiji tiče se prije svih stranaka koje imaju matematiku da je formiraju. Kad taj proces bude okončan, BiH će se znati postaviti i komunicirati s vladom kakva god bude.Premda, ponavljam, mi nismo i ne možemo biti subjekt srbijanske politike, kao što Srbija ne bi trebala i neće biti subjekt politike u BiH. U krajnjem slučaju što oni misle, to nekad izgleda da ni njima nije jasno, ali je bar jasno da su im riječi postale umjerenije. Mene više ne zanimaju toliko ni misli ni riječi koliko konkretna djela, koja tek očekujem da vidim. Vjerujem da će se okrenuti svojoj zemlji Srbiji i pustiti druge da se brinu o sebi kako bi na toj osnovi išli brže prema prosperitetnoj, regionalnoj i europskoj budućnosti. Oni su, dakle, na potezu. Kako god odigraju, mi ćemo činiti isto.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

Registracija
  • cleuna cleuna

    15.07.2012 u 10:40h

    Realnost je da BiH ka cjelovita država postoji samo na papiru i da će puknuti po šavovima.To će se desiti onoga trenutka kada i MZ digne ruke od nje.Isto tako je realnost da suživot s vama nije moguć i to se mora riješiti milom ili silom.
    0 0% 0
  • daniele daniele

    15.07.2012 u 08:02h

    ma kakav 3 entitet. kako vi to mislite izvest. da je to moguce Covic bi ga davno napravio. isto kao sto nije moguce ukidanje RS. Bosnjaci bi ga davno ukinuli da moze. svako pravljenje granica u bosni vodi u rat. to nitko ne zeli pa ni vi sami. Samo pricate po internet portalima iz frustracija. Sve dok vi ne shvatite realnost vrtit cete se u krug od jednog saveznika da drugog. A ljudi polako odlaze za boljim zivotom daleko od svih ovih gluposti. Tesko je iz vasih glava izbiti Tudjmanove ideje. Iste te ideje koje su vas i dovele ovako daleko. Ali to je vas problem.
    0 0% 0
  • cleuna cleuna

    15.07.2012 u 07:39h

    "Što se tiče BiH problem možemo riješiti za 24 sata" Naravno,ako bi drugi htjeli pristati na vaš model pregovora..".možemo se dogovoriti ali samo kako mi hoćemo i da nije protiv naših Nacionalnih interesa" a pritom zaboravljate da i druga strana ima Nacionalne interese. Opstojnost Hrvata u BiH jamči samo i mnimalno treći entitet ,nikakav Lagumdžija ni Dayton.Lagumdžija i njegova politika su odavno pokazali kakvo rješenje nude Hrvatima u BiH.
    0 0% 0
  • cleuna cleuna

    15.07.2012 u 10:40h

    Realnost je da BiH ka cjelovita država postoji samo na papiru i da će puknuti po šavovima.To će se desiti onoga trenutka kada i MZ digne ruke od nje.Isto tako je realnost da suživot s vama nije moguć i to se mora riješiti milom ili silom.
    0 0% 0
  • daniele daniele

    15.07.2012 u 08:02h

    ma kakav 3 entitet. kako vi to mislite izvest. da je to moguce Covic bi ga davno napravio. isto kao sto nije moguce ukidanje RS. Bosnjaci bi ga davno ukinuli da moze. svako pravljenje granica u bosni vodi u rat. to nitko ne zeli pa ni vi sami. Samo pricate po internet portalima iz frustracija. Sve dok vi ne shvatite realnost vrtit cete se u krug od jednog saveznika da drugog. A ljudi polako odlaze za boljim zivotom daleko od svih ovih gluposti. Tesko je iz vasih glava izbiti Tudjmanove ideje. Iste te ideje koje su vas i dovele ovako daleko. Ali to je vas problem.
    0 0% 0
  • cleuna cleuna

    15.07.2012 u 07:39h

    "Što se tiče BiH problem možemo riješiti za 24 sata" Naravno,ako bi drugi htjeli pristati na vaš model pregovora..".možemo se dogovoriti ali samo kako mi hoćemo i da nije protiv naših Nacionalnih interesa" a pritom zaboravljate da i druga strana ima Nacionalne interese. Opstojnost Hrvata u BiH jamči samo i mnimalno treći entitet ,nikakav Lagumdžija ni Dayton.Lagumdžija i njegova politika su odavno pokazali kakvo rješenje nude Hrvatima u BiH.
    0 0% 0