Na jučerašnjem sastanku lidera političkih stranaka za formiranje vlasti na razini Federacije nije postignut dogovor o raspodjeli ministarstava, zbog čega je Demokratska fronta najavila da neće sa svojim ministrima sudjelovati u Vladi. Na iznenađenje ostalih sudionika pregovora, čelnik DF-a Željko Komšić najavio je povlačenje iz pregovora, ali i mogućnost potpore njegove stranke manjinskoj vladi u kojoj bi bili samo ministri iz SDA i HDZ-a BiH. Na kratkom sastanku izaslanstava koje su predvodili zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, DF-a Željko Komšić je iznio spomenuti stav te najavio da na državnoj razini, pak, DF ostaje i kadrovski u vlasti, što znači da će imenovati ministra prometa i veza te zamjenika ministra obrane u Vijeću ministara. Komšićev istup i napuštanje pregovora zateklo je Izetbegovića i Čovića pa su za danas najavili očitovanje svojih stranačkih tijela o novonastaloj situaciji, dok bi novi susret izaslanstava SDA i HDZ-a trebao biti održan već u utorak. Tada bi moglo biti poznato i konačno rješenje ove situacije. Čović i Izetbegović nisu krili razočaranje ponašanjem DF-a, pozivajući sve na maksimalnu odgovornost kada je u pitanju uspostava vlasti. Nisu isključili mogućnost formiranja manjinske vlade, ali su upozorili i na zamke takvog rješenja. “Večernjak“ doznaje kako bi parlamentarno zasjedanje, na kojem bi bila imenovana nova federalna Vlada, moglo biti održano 9. ožujka, dok bi Vijeće ministara trebalo biti potvrđeno 11. ožujka. Budući da je premijer Federacije BiH Fadil Novalić (SDA) već jučer dogovorio razgovore s predsjednikom Federacije BiH kako bi se dogovorilo predlaganje nove Vlade. Paralelno ide i Vijeće ministara gdje mandatar Denis Zvizdić (SDA) treba također predložiti imenovanje novih ministara Parlamentu BiH, čime bi se trebalo završiti formiranje izvršne vlasti na državnoj razini nakon listopadskih općih izbora, te istovremeno i na federalnoj. Zakonski rok za izbor Vijeća ministara BiH istječe 11. ožujka, kada se navršava mjesec dana od potvrđivanja imenovanja Denisa Zvizdića za mandatara. Za formiranje federalne Vlade nema zakonskih rokova, ali jasno je kako je i Federaciji važno da što prije dobije Vladu, tim prije ako se zna da aktualna nema nikakav izborni legitimitet. U iščekivanju uspostave nove zanimljivo je podsjetiti se kada su formirane dosadašnje federalne Vlade i kakva je bila njihova struktura. Najčešće se to događalo upravo u ožujku, a iz sastava dosadašnjih vlada može se vidjeti zašto HDZ BiH danas inzistira na šest pozicija za hrvatsku stranu. U mandatnom razdoblju od 1998. do 2000. Vlada Federacije imala je premijera i 14 ministara, među kojima su bila šestorica Hrvata. Ta vlada koju je vodio Edhem Bičakčić uspostavljena je 12. prosinca 1998.. Od 2001. do 2003. u šesnaesteročlanoj federalnoj vladi Alijanse za promjene bilo je također šest Hrvata. Vodio ju je Alija Behmen, a potvrđena je 12. ožujka 2001.  Sadašnji format i nacionalni sastav federalne Vlade uspostavljen je 2003. Od ukupno 17 članova u Vladi FBiH od 2003. do 2006. Hrvati su popunjavali pet, Srbi tri, a Bošnjaci osam ministarskih pozicija plus premijersku. U Vladi su sudjelovali SDA, HDZ BiH i Stranka za BiH. Uz pet hrvatskih HDZ je tada popunjavao i jednu srpsku poziciju. Predsjednik Vlade koja je potvrđena 14. veljače 2003. bio je Ahmet Hadžipašić. Isti broj i istu nacionalnu zastupljenost imala je federalna Vlada i u razdoblju od 2007. do 2011. Stranački sastav je bio sličan kao i u prethodnom mandatu, a jedina razlika je što su dva HDZ-a popunjavala pet hrvatskih, dok je jedno srpsko mjesto pripadalo SNSD-u. Ta vlada kojoj je na čelu bio Nedžad Branković potvrđena je 30. ožujka 2007. Sadašnja Vlada kojom predsjeda Nermin Nikšić sa spornim legalitetom i legitimitetom uspostavljena je 2011. u ožujku.

S tržišta se povlači još dva proizvoda, jedan od njih je popularan napitak