11.11.2013. u 10:47

Najvažnije je to koliko se sami bh. Hrvati osjećaju velikim, snažnim, doista konstitutivnima, suverenima na svom etničkom prostoru


Po katoličkom kalendaru, danas je sveti Martin, Martinje, dan kad se u mnogim krajevima Europe mošt krsti u vino. Puno toga što nam je bilo nepoznato, danas bi moglo postati poznato. Jer u vinu je istina (In vino veritas). Stariji naši govorili su: Piće je lipo cviće ako mu se nađe mira! A netko reče kako opijeni često misli zamijene riječima. Što posebno važi za one koji su opijeni nekom pijanom političkom idejom. A takvih u BiH previše je. Albert Einstein, apsolutni geniji relativnosti, potpuno trijezan, kazao je kako nema pametnih riječi i da ima samo pametnih brojeva, ali rekao je i kako je mašta važnija od znanja. Poneke brojke iz popisa stanovništva relativiziraju neke u javnosti nametnute „istine“ koje se drže apsolutnima, kategoričkim imperativima.

Čovjeku ne treba velika mašta da dođe do nekih pravih istina. Prema prvim podacima popisa, u BiH postoji oko 560.000 Hrvata, što unitarističke političke struje smatraju zanemarivim brojem, a bh. Hrvate beznačajnom političkom snagom. U isto vrijeme, Sarajevo je samo po sebi strašno značajno i u demografskom i u političkom poglede. Prema podacima popisa stanovništva, grad Sarajevo ima 291.422 stanovnika, gotovo dva puta manje nego što u BiH ima Hrvata. Pri tom valja dodati da i u Sarajevu ima nešto Hrvata, a iza Drugog svjetskog rata svaki četvrti Sarajlija bio je Hrvat. Ima i nešto Bošnjaka koji se prezivaju Hrvat (a Bošnjak je hrvatsko prezime).

U Hrvatskoj postoje političke struje u kojima je nula važnija od faze, koje također bh. Hrvate ne smatraju nekom demografskom i političkom snagom, a strahuju od nogometaša Islanda koji ima gotovo dva puta manje stanovnika nego što ima Hrvata u BiH. Postoji solidan niz država u Europi, koje arhitekti međunarodnog poretka jako uvažavaju, a imaju manje stanovnika nego što BiH ima Hrvata, a trebalo im je jako puno da bi shvatili da bh. Hrvate valja ozbiljno uzeti u obzir kad je o ustavnoj arhitekturi BiH riječ.

Još “samo“ treba uvjeriti neke u Sarajevu, koji iz sarajevske perspektive Sarajevo doživljavaju prevelikim u odnosu na „te male Hrvate“ kojih ima gotovo dva puta više nego što Sarajevo ima stanovnika. No, najvažnije je to koliko se sami bh. Hrvati osjećaju velikim, snažnim, doista konstitutivnima, suverenima na svom etničkom prostoru. Valentin Inzko kazao ja kako u BiH ima nešto pozitivno, a to je što su vlasti konačno provele popis stanovništva. No, što vrijede Hrvati u FBiH na papiru ako ih nema na vlasti.

Predstavnici političkih stranaka iz FBiH i Europske komisije postigli su u Bruxellesu solidan stupanj suglasnosti o pravnim i tehničkim aspektima provedbe presude u premetu Sejdić-Finci. Sa Štefanom Fueleom u Budimpešti dogovoreno je da se razgovori nastave na razini stručnih izaslanstava. Legitimni hrvatski predstavnici ostaju pri stajalištu da se kroz reformu Ustava BiH i provedbu presude u predmetu ‘Sejdić - Finci’ riješi pitanje legitimnog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Ako se to pitanje ne riješi, otvara se niz potpitanja koja ne odgovaraju nikome. Valja i riješiti pitanje legitimne hrvatske participacije na federalnoj razini, kao i u ostalim razinama vlasti. Daytonski sporazum rušen je po glavi bh. stanovnika i to valja ispraviti. Trenutačna situacija s daytonskim brakom, sklopljenim prije 18 godina sliči na riječi jednog bh. građanina:

- Slavim osam godina sretnog braka, sve skupa 18 godina!

Dogovori o razgovorima nastavljaju se, kao i humorna razmjena na Facebooku. Na jednom facebook statusu stoji:

Jednoj curi prije mjesec dan rekao sam da bi bilo dobro da zajedno odemo na kavu onda kad joj bude dosadno. Blago njoj, nikada joj nije dosadno! Uslijedili su “lajkovi“, ali i lajanja sa svih strana.

Naravno da valja dobro otvoriti oči i paziti na to da se potpisanoga valja pridržavati. U vrijeme bivšeg sustava u bivšoj državi jedan je tadašnji državni službenik u jednoj buregdžinici naručio burek i jogurt. Kad je državni službenik dobio račun, obrati se gazdi:

- Kako jogurt može koštati četiri dinara, a u Službenom listu piše da jogurt košta dva dinara?

- Srkni ga ti iz Službenog lista – uzvrati gazda gizdavi s jakim političkim leđima.

Ključne riječi

Komentara 2

MI
midas
18:04 11.11.2013.

Odlican tekst ,svaka cast majstore ,

BR
brodarevac
09:18 12.11.2013.

Dobar tekst i svakako da trebaju imati važnost ali ne možete očekivati da na svakog Bošnjaka zaposlenog u organima ima jedan Hrvat zaposlen u tim istim organima. Ako biste išli ovom računicom ne bi bilo nezapolsenih Hrvata, a bošnjaka bi bilo 70% nezaposlenih. U svemu treba imati mjeru, jer približno Bošnjaka ima u Srbiji približan broj, pa se puno manje pitaju nego Hrvati u BiH što je i normalno. Što znači nije brojkama vjerovat uvijek se može nešto oboriti ili podebljati.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije