Pod pokroviteljstvom hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine akademika Dragana Čovića i predsjednika Sabora Republike Hrvatske akademika Željka Reinera, a u sklopu programa 53. Šimićevih susreta, u Franjevačkoj galeriji u Širokom Brijegu otvorena je izložba slika “Sv. Ana”- 20 godina Likovne radionice iz Vinkovaca i predstavljena knjiga “Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891. - 1916.)” autora Domagoja Tomasa i Kristine Malbašić.
Hercegovina i Slavonija
Nakon pozdravnih riječi Ružice Mikulić, ministrice obrazovanja, znanosti, kulture i športa ZHŽ-a, predstavljena je knjiga “Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891. - 1916.)” autora Domagoja Tomasa i Kristine Malbašić. Dvoje je mladih književnika, pišući o malo poznatoj osobi, još jednom našlo poveznicu između kršne Hercegovine i ravne Slavnije.
Naime, u godinama gladi i umiranja, kada je bilo više od 300 žrtava Prvog svjetskog rata samo u Drinovcima, a njih 74 umrlo je od gladi, Glavota bijaše jedan od prvih Drinovčana na višim civilnim studijima u Beču.
- Glad je glavni uzrok njegove smrti, napisao je Šimić u svom nekrologu prijatelju, čija ga je smrt posebice pogodila.
Govoreći o knjizi, Petar Majić je govorio o životnom putu Ilije Glavote i teškim uvjetima života i gladi u Hercegovini i Drinovcima prije stotinu godina.
- U tom velikom stranom gradu kroz glad, bolest tjeskobu i strah kao da je naslutio tragičan kraj, uporno je dugim, hladnim, nepoznatim ulicama bježao od blizine smrti. Ona ga je ogrnula plaštom gladi, uskoro stigla, pronašla pod materinim skutima u njegovim Drinovcima.
Mladi znanstvenik, profesor povijesti Domagoj Tomas rođen je i odrastao u Osijeku. Svoju je historiografsko-filološku znanstvenu pozornost usmjerio prema zavičaju svojih otaca. Vrijedni Domagoj i Kristina svima nama otkrivaju jedan krasan zaboravljeni mali hercegovački književni stećak, rekao je Majić.
Glad - česta tema
Jedan od autora povjesničar Domagoj Tomas naglasio je kako je glad česta tema u književnim radovima.
- Glavota nije neko veliko književno otkriće. Unatoč tome, njegov život se može promatrati i kao dio ključa za razumijevanje A. B. Šimića. Velika je veza između Šimića i Glavote, naglasio je Tomas, ističući kako je počašćen što je njegova knjiga predstavljena u Širokom Brijegu.
O izložbi slika govorila je Melita Pavošević, ravnateljica Dječjeg doma “Sveta Ana” iz Vinkovaca, i Ivica Belamarić, kustos Galerije “Slavko Kopač” iz Vinkovaca.
U glazbenom dijelu programa nastupio je zbor Glazbene škole Široki Brijeg, a program je vodila Željka Šaravanja.•
