Sigurnosno-obavještajna agencija jučer je, prvi put u svojoj povijesti, objavila javni dokument u kojemu daje mnogo informacija o svom ustroju, djelatnostima i procjenama. Objavljivanje pedesetak stranica dokumenta u kojemu se saznaju neke od do sada strogo čuvanih tajni priličan je korak i za Hrvatsku, a sigurno golemi za glavnu hrvatsku tajnu službu. Do sada je ta služba bila obavijena sa sedam biblijskih velova tajni. SOA otkriva kakvi tu zaposlenici rade, koliko su stari, koliko je žena, na kolikom su proračunu. Prvi put službeno potvrđuje da se intenzivno bavi terorističkim i aktivnostima islamskih ekstremista, koji iz susjednih zemalja odlaze na ratišta u Siriji i Iraku. Nadgleda stotine njih. Objavljuje i kakve ugroze prijete Hrvatskoj iz susjednih zemalja. Slični javni dokument poznaju i skandinavske države, Češka, Poljska, Italija, Velika Britanija.
“Vukovi samotnjaci”
U svom uvodnom izlaganju ravnatelj agencije, Dragan Lozančić, koji je Agenciju preuzeo u listopadu 2012., navodi i razloge za “otvaranje”. – Uspjesi SOA-e vrlo često nisu poznati javnosti... naši djelatnici svakodnevno rade sjajne stvari, znajući da se njihovi napori i uspjesi vjerojatno nikada neće javno obznaniti niti pohvaliti. No, takav je posao koji radimo, a najbolja nagrada... jest spoznaja da je sigurnost RH i naših građana zaštićena, piše Lozančić. Još ostaje tajan broj zaposlenika, no ne i njihova struktura. U ukupnom broju, 40 posto zaposlenih su žene, a dobna struktura zaposlenika se uglavnom kreće u rasponu od 30 do 50 godina. Manje je od 10 posto zaposlenika starije od 50 godina. Tri četvrtine zaposlenika, a to su agenti, ima visoku naobrazbu. SOA objavljuje i detalje oko mogućnosti zaposlenja. Zainteresirani se mogu javiti na mail adresu: zaposlenje@soa.hr, no ne provodi se javni natječaj. Jave li se, izložit će se selekciji koja uključuje sigurnosnu provjeru, razna testiranja znanja i vještina, psihološku procjenu i zdravstvene preglede. I poligrafsko ispitivanje kandidata, naravno. SOA se financira iz državnog proračuna, tajna je struktura troškova jer bi to moglo odati resurse, sposobnosti, metode i prioritete službe, no nije tajna količina troškova. Za 2014. SOA je dobila proračun od 324 milijuna kuna, primjetno manje no 2011., kada je proračun iznosio 364 milijuna kuna. U dokumentu se vidi zabrinutost jer su troškovi modernizacije i “držanja koraka” sa svijetom obavještajnih agencija značajni. Jedna je od temeljnih zadaća SOA-e zaštita od terorizma i ekstremizma, a posebna se pažnja posvećuje prepoznavanju tzv. vukova samotnjaka, osoba koje su spremne izvršiti terorističke napade, a vrlo ih je teško povezati s terorističkim skupinama jer imaju “čistu prošlost”. SOA, međutim prati nositelje ekstremističkih aktivnosti “ukoliko potiču ili provode aktivnosti koje su protivne zakonima RH”, no procjenjuje i aktivnosti ekstremističkih skupina u državama u okruženju koje mogu ugrožavati RH. Daju svoju procjenu; “Iako je zabilježen trend porasta nasilja, huliganizma i ekstremističke retorike, ekstremističke skupine u RH su malobrojne i nehomogene te nemaju značajniji potencijal djelovanja”. Posebnu pažnju SOA posvećuje džihadistima. U SOA-inu dokumentu stoji da je “od 2012. u sukobima u Siriji, a kasnije i u Iraku, sudjelovalo više stotina boraca iz država hrvatskog susjedstva. Pri tome su neki od njih pripadnici najradikalnijih islamističkih skupina koje se bore na tom području” No, zasad SOA nije identificirala osobe koje žive u RH a borile su se ili bore u „džihadističkim“ postrojbama. “Međutim, „džihadisti“ hrvatski teritorij koriste kao tranzitno područje... zapaža se i njihov povratak u matične države gdje oni predstavljaju značajan sigurnosni rizik”, navode u dokumentu. I SOA registrira novinu da ovi sukobi sada “privlače i izvjesni broj žena koje sklapanjem šerijatskih brakova s „džihadističkim“ borcima odlaze u područje sukoba kao njihova potpora”. Inače, po dostupnim podacima hrvatska obavještajna služba najveći dio pozornosti usmjerava upravo prema BiH i regiji Sandžaka, te Crne Gore otkuda je do sada veliki broj pripadnika selefijskoga pokreta završio na ratištima u Siriji i Iraku. Po procjenama, zabilježen je odlazak više od 140 pripadnika selefijskoga pokreta u Siriju i Irak iz BiH, a iz šire regije njih više stotina. Hrvatskim obavještajcima posebno su zanimljive ‘ključne figure’ selefijske zajednice koji djeluju u rubnim dijelovima BiH, ponajprije na području Cazinske krajine, Brčkog i području Hercegovine što je u neposrednoj granici s Hrvatskom, ali i zajednice u središnjoj Bosni. Zabilježeno je da se upravo zatvorena naselja po uzoru na Gornju Maoču stvaraju na graničnim područjima s Hrvatskom što je i važno regionalno, ali i pitanje za sigurnost Europske unije. Ovi projekti financiraju se sredstvima arapskih zemalja, ali i sve brojnijih selefijskih zajednica iz Europe. Analiza SOA-e pokazuje i stupanj sigurnosne ugroze koji RH prijeti iz susjedstva; “prostor jugoistočnog susjedstva ne predstavlja značajniju sigurnosnu prijetnju za RH. Bez obzira na izazove s kojima se suočavaju države u regiji, oni za sada nisu takve prirode da bi u bilo kojoj od njih moglo doći do oružanih sukoba ili da bi mogli ugroziti sigurnost RH”. No, agencija navodi kako se ne mogu isključiti etnički i socijalni nemiri u susjedstvu, a koji bi, onda mogli utjecati na interese RH.
Strane agenture jačaju
Naprotiv, SOA ovdje upozorava na jačanje strane obavještajne aktivosti u RH, koje mogu ugroziti gospodarske aktivnosti i područje “međunarodnih pregovora u kojima sudjeluje RH”. U dokumentu stoji i da se na hrvatsku javnost ovdje nastoji utjecati “plasiranjem (dez)informacije”, a agenti stranih obavještajnih službi obično se predstavljaju kao diplomati, znanstvenici, novinari ili gospodarstvenici. Inače, “otkucavanje” klasificiranih podataka hrvatskom državljaninu ovdje može donijeti jednu do deset godina kazne zatvora, upozoravaju. SOA-in dokument tek djelomično otkriva rad ove agencije, no informativan je jer donosi i procjene, primjerice one da će RH biti sve izloženija migracijskom pritisku. Otkriva se i da agencija pojačano prati i zbivnja u arapskom svijetu, Africi i Bliskom istoku. U “partnerskim” državama SOA ima i svoje “časnike za vezu”. U poglavlju o nadzoru, pak vidi se da postoje 4 razine nadzora, poitičko-institucionalnog i građanskog. Zadovoljili su i znatiželju o tome koliko je obavljeno tzv. sigurnosnih provjera – 5.162 u 2013., a godinu dana ranije 4.645. Najavljuju kako će ubuduće iznijeti još javnih dokumenata.
