Nekada se na području cijele čitlučke općine masovno uzgajao duhan pa je ta industrijska biljka, uz vinovu lozu, bila gotovo jedini izvor prihoda za većinu vrijednih broćanskih obitelji. Svake godine u Brotnju se proizvodilo 180-200 vagona suhog duhanskog lista ravnjaka, šeginovca, visokog hercegovca i dr. tipova hercegovačkog “žutog zlata”.

Prestanak proizvodnje

Poljoprivredna zadruga Agroplod iz Čitluka (nekadašnja Duhanska stanica) se dugi niz godina uspješno bavila otkupom i proizvodnjom fermentiranog hercegovačkog duhana koji je u tvornicama cigareta bio izuzetno cijenjen i tražen. Poljoprivredni stručnjaci Agroploda redovito su davali upute broćanskim poljodjelcima o pripremi tla, gnojidbi, zaštiti i proizvodnji duhana i ostalih kultura. Svake godine zadruga im je besplatno dijelila duhansko sjeme. Zanimljivo je da PZ Agroplod duhan otkupljivao, kako od broćanskih, tako i od proizvođača “škije” iz ostalih dijelova Hercegovine te da je svoje kooperante i ostale poljodjelce godinama opskrbljivao motokultivatorima, traktorima i ostalim poljoprivrednim strojevima po vrlo povoljnim cijenama i na kredit. Međutim, osamdesetih godina prošlog stoljeća je smanjeno zanimanje poljodjelaca za uzgoj te industrijske biljke. Tome su najviše pridonijele dugogodišnje sramotno niske i ponižavajuće otkupne cijene duhanu, zatim opaka virusna bolest “prstenasta nekroza” koja je desetkovala hercegovačka duhaništa, kao i previsoke cijene gnojivima, gorivu, zaštitnim sredstvima i ostalom repromaterijalu, a ponajviše nepromišljena odluka države da dopusti uvoz duhana umjesto da zaštiti domaću proizvodnju. To su temeljni razlozi zbog kojih se duhan u Brotnju već četvrt stoljeća više uopće ne uzgaja.

Povratak na njive

Otkako se duhan u Brotnju više ne uzgaja, nekadašnja broćanska duhaništa pretvorena su u plantažne vinograde, a neka se uopće i ne obrađuju. Tako ni popularne “vage” (tako se zvao otkup duhana) u Čitluku više uopće i nema, a prije petnaestak godina Poljoprivredna zadruga Agroplod prestala je otkupljivati duhan i počela se baviti otkupom i izvozom ranog krumpira u Norvešku te otkupom grožđa za proizvodnju “kino - vina“ i specijalne rakije “lozovače”. No, bila je to pogreška jer je prodaja išla jako slabo pa djelatnici zadruge već pune tri godine ne primaju plaću. Budući da je kriza sve veća, zasigurno će se zapuštena bivša duhaništa morati početi ponovo obrađivati. Povratkom masovnijoj proizvodnji duhana sigurno bi se lakše preživljavalo, a na popisima nezaposlenih bilo bi manje osoba. Da industrijskoj biljci, ipak, nije “došao kraj” i da bi se, zbog krize, duhan u Brotnju mogao ponovno početi masovnije uzgajati, najbolje pokazuje primjer Blage Mršića iz Vionice, koji je prije dvije godine zasadio oko 6000 struka duhana i ugovorio sigurnu prodaju za rezanu “škiju”.

Bankomati izbacivali ‘beskonačne’ količine novaca, banka pokrenula tužbe