Blaga i ugodna klima kotline koju presijecaju tri rijeke i mnoštvo rječica, te prekrasni krajolici koji krase Lepeničku dolinu pa tako i Kiseljak oduvijek su bili mamac onima koji su za sebe željeli miran kutak za odmor. Prije rata većinom Sarajlije su sagradili brojne vikendice na području ove srednjobosanske općine. Danas kutak za sebe u Kiseljaku, umjesto Sarajlija, žele žitelji arapskih zemalja, Jemena, Sirije, Pakistana, pa čak i Somalije. Tako barem tvrdi Am Jad-Al- Rez, bivši gradonačelnik Damaska, glavnog grada Sirije, točnije starog grada, jedne od triju administrativnih jedinica Damaska koji broji oko 2,4 milijuna stanovnika. Am Jad-Al-Rez također je u Kiseljaku želio kupiti veću zemljišnu parcelu i na njoj sagraditi turističko naselje, ali njegovu zahtjevu nije udovoljeno. Manje posjede zato kupuju drugi Sirijci te državljani Jemena, Pakistana i drugih arapskih zemalja. “To su uglavnom stanovnici srednje klase. Umjesto Španjolske ili recimo Italije, oni su odlučili kupiti ili graditi vikendice u BiH ili Srbiji, pa tako i u Kiseljaku. Privukle su ih ljepote. Ovdje žele provoditi ljeta koja su u njihovim matičnim državama zbog vrućina, nepodnošljiva. Ako vam kažem da se temperatura u Siriji zna popeti i na plus 60 stupnjeva, onda možete zamisliti kako to izgleda”, kazao nam je Am Jad-Al-Rez, bivši gradonačelnik Damaska, trenutačno zaposlen u tvrtki TB Inžinjering čije je sjedište u Brezi. Tvrdi kako su strahovi mještana da će Arapi koji žele imati vikendice u Kiseljaku u ovoj općini ostati živjeti neopravdani. “Od čega bi oni tu mogli živjeti? Posla nema ni za lokalno stanovništvo, a i da ima, oni tu neće i ne žele boraviti cijelu godinu”, kaže Am Jad-Al-Rez. Upravo su namjere Arapa koji posljednjih mjeseci okupiraju Kiseljak najveći razlog zabrinutosti Kiseljačana. Od rata i dolaska postrojbi El-Mudžahid, stanovnici središnje Bosne, osobito Hrvati, imaju brojne strahove što bi mogao donijeti ponovni dolazak Arapa na ovo područje. Ima i onih koji s ovim nemaju problema te su svoje vikendice i zemlju već prodali Arapima. Uglavnom je riječ o parcelama na rubnim dijelovima općine, većinom na području Lepenice, a ima i parcela koje su prodane na drugom kraju općine, na granici prema Busovači. Bivši vlasnici izbjegavaju temu o tomu zbog čega su se odlučili na prodaju, dok njihovi susjedi ne kriju zabrinutost dolaskom novih susjeda arapskog podrijetla, odnosno da Kiseljak nasele Arapi. Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak, o prodajama privatnih parcela Arapima ima tek neslužbene podatke, a sve i da ima potpune, kaže, Općina nikomu ne može zabraniti ni narediti što će učiniti s privatnim vlasništvom. Potvrdio nam je kako je bilo i službenih zahtjeva za kupnjom većih parcela od investora iz arapskih zemalja. “Posredstvom Agencije za unapređenje stranih investicija BiH tvrtka Trust 300 pokazala je interes za kupnjom osam hektara zemljišta na području Lepenice. Namjera im je bila sagraditi turističko naselje sa spa centrom. Toliku parcelu za prodaju i to predviđenu za gradnju nismo imali te smo odbili investitora”, kaže načelnik Kiseljaka. Priznaje i da je interes za ulaganjem u Kiseljak, odnosno gradnju privatnih vila, pokazao i naš sugovornik Amad Jad-Al-Rez iz Sirije. “Iz istog razloga i njega smo odbili. Zemljište na koje je želio graditi je poljoprivredno, a ne građevinsko”, kaže Mišurić Ramljak. Općinska planska dokumentacija prepreka je masovnijem ulasku arapskih investitora u Kiseljak. No, prodaju pojedinačnih parcela nitko ne može spriječiti, kao ni širenje straha među lokalnim stanovništvom od doseljavanja Sirijaca, Jemenaca, Pakistanaca ili Somalijaca. I ratovi koji se trenutačno vode u Siriji te u još nekim arapskim zemljama dodatno unose nemir među Kiseljačane, osobito one koji žive u naseljima u kojima su Arapi već kupili zemljište ili vikendice.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura