Glavni tužitelj BiH Milorad Barašin osoba je koja se u posljednje vrijeme najviše spominjala u javnosti. Uhićenje Jovana Divjaka, procesuiranje slučaja “Dobrovoljačka”, obračun s kriminalom i korupcijom, terorizam - predmeti su na kojima svakodnevno radi i s kojima se nosi Tužiteljstvo BiH. Nezahvalan posao i na meti stalnih medijskih pritisaka, no tužitelji su ustrajni u borbi da se zakoni moraju poštivati. Dokazao je da je profesionalnost iznad svega, zakon najvažniji i da su svi pred njim jednaki. Za uspjehe u radu Tužiteljstva BiH, kako kaže, zahvalan je i timu i suradnicima koji su mu podrška. O svemu navedenom i drugim temama vezanim uz rad Tužiteljstva BiH razgovarali smo s glavnim tužiteljem BiH Miloradom Barašinom.

Tužiteljstvo i Ministarstvo pravosuđa BiH prebacuju jedni drugima odgovornost za prikupljanje dokumentacije za zahtjev o izručenju Jovana Divjaka BiH. Tko je u pravu?

Tužiteljstvo BiH je podnijelo zahtjev za izručenje Jovana Divjaka kako je propisano člankom 57. Zakona o kaznenom postupku jer je tvrdnja Ministarstva pravosuđa nekorektna, neprofesionalna i nestručna, jer Jovan Divjak je lišen slobode s putnom ispravom BiH, a osnovni uvjet da bi netko dobio putnu ispravu je taj da je državljanin Bosne i Hercegovine i da je upisan u knjigu državljana BiH, što je dokazano u prilogu zahtjeva Tužiteljstva BiH izvodom iz CIPS baze BiH. Ovdje se željelo na ovakav način prebaciti sav teret na Tužiteljstvo BiH i da u ovom trenutku Tužiteljstvo, a i tužitelji budu krivi za sve.

S pravne strane, kolika je sličnost između slučaja Ejupa Ganića i Jovana Divjaka?

Svaki predmet je sam za sebe predmet i ovdje se radi o predmetu ekstradicije. A kao tužitelj bio bih neozbiljan kada bih između ova dva predmeta pravio paralele.

Hoće li bosanskohercegovačko pravosuđe konačno procesuirati slučaj “Dobrovoljačka”?

Tužiteljstvo BiH u ovom predmetu već duže vrijeme vodi istragu i ubrzo će istraga biti okončana i donesena tužiteljska odluka.

Nastavljena je praksa da optuženi za ratne zločine izricanje sudske presude dočekuju na slobodi, što im omogućava da pobjegnu u slučaju nezadovoljstva presudom. Može li takva praksa biti prekinuta?

Može, i tužitelji se uvijek zalažu da izvršitelji kaznenog djela budu tijekom istrage u pritvoru, ali mora se voditi računa o zakonu i o Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama, jer je u BiH stvorena takva praksa da je teže nekog staviti u pritvor, odnosno odrediti mu mjeru pritvora nego okončati neki kazneni postupak, a moj stav kao glavnog tužitelja BiH i kao profesionalca, a i kao tužitelja koji radi aktivno na predmetima za osumnjičenog je da uvijek bude u pritvoru jer se na taj način osigurava efikasnije, ekonomičnije i brže okončanje istražnog postupka.

Osobno ste rukovodili akcijom u kojoj je prvi put uhićena kompletna policijska garnitura jednog MUP-a. Riječ je o Unsko-sanskoj županiji. Je li to početak obračuna s korupcijom u policiji?

S korupcijom se moramo obračunavati konstantno, jer to je jedan od naših osnovnih zadataka budući da se korupcija mora suzbijati u korijenu, a posebno u redovima onih koji provode zakon u ovoj državi.

Nedavno ste izjavili da u BiH nema osobe koju nije moguće procesuirati. Odnosi li se to i na najviše političke dužnosnike?

Odnosi. Ako postoje elementi kaznenog djela i ako postoji dovoljno dokaza izvan svake razumne sumnje, svatko će biti procesuiran. Samo napominjem da sam protivnik isforsiranih neutemeljenih optuženja pod pritiskom i zalažem se za procesuiranje svakog počinitelja kaznenog djela kada za to postoji osnovana sumnja i, kao što sam već rekao, postoji dovoljno dokaza da se može ne samo optužiti, već i dokazati pred nadležnim sudom kazneno djelo koje je određena osoba učinila. Dok sam na čelu ove institucije, u njoj ne može i ne smije biti politike i mora se raditi u skladu sa zakonima, u strogoj zakonitosti.

Pojedini političari i u prepucavanjima oko formiranja vlasti prijete da će protivnike „strpati u zatvor“. Kako gledate na takve istupe?

Stavovi političara na takav način dio su njihove političke igre i aktivnosti, međutim, tvrdim da nema političara u BiH koji može izvršiti pritisak na tužitelje Tužiteljstva BiH da se netko procesuira i podigne optužnica bez zakonitih dokaza o učinjenom određenom kaznenom djelu. Tužitelji i ja kao glavni tužitelj moramo biti neovisni, nepristrani u svom radu, odbaciti od sebe i istrpiti sve pritiske jer ako to ne možemo, onda se u ovom trenutku ne trebamo baviti tužiteljskim poslom, jer tužiteljski posao je izuzetno kompliciran, služen i odgovoran posao, jer tužitelji se ne smiju baviti tračevima, oni moraju voditi istrage i prikupljati dokaze na zakonit način. A dok se bave ovim poslom ne smiju biti ni u jednoj interesnoj sferi niti skupini, jer ponavljam i napominjem, moraju biti profesionalci u svom poslu, a ovaj posao je povezan s mnogo rizika i nelagodnosti.

Jesu li realne prijetnje da bi jedni zbog izbacivanja jednog konstitutivnog naroda iz vlasti ili drugi u slučaju blokada institucija zakonodavne i izvršne vlasti mogli biti optuženi za antidaytonsko djelovanje?

U daytonskoj BiH mora se poštovati Ustav BiH, a i zakoni BiH, kao što je Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku i svako djelovanje mimo Ustava i zakona povlači kaznenu odgovornost.

U ovakvoj situaciji s obzirom na posao koji obavljate, osjećate li se ugroženo, Vi osobno, ali i članovi Vaše obitelji. Prijeti li vam se?

Radim po zakonu, profesionalno i dok je tako, nemam razloga osjećati se ugroženo. Mnoge su do sada optužnice propale, potrošeni su milijuni maraka.

Jesu li montirane optužnice postojale, ima li ih sada ili su one prošlost?

Jako komplicirano i složeno pitanje, a moj stav kao tužitelja je jasan - moramo raditi u skladu sa zakonom.

Još uvijek se čeka procesuiranje ključnih ratnih zločina nad Hrvatima? Ima li tu ikakvih pomaka?

Ovdje, u slučajevima procesuiranja ključnih ratnih zločina nad Hrvatima u BiH su predmeti u fazi istrage i kako bude okončano, tako će javnost biti i informirana.

Što je sa slučajem Bugojna? Hrvatske udruge traže uhićenje Dževada Mlaće, tvrde da ga štiti bošnjački vrh. Kada se konačno može očekivati procesuiranje nalogodavaca i pokrovitelja zločina nad bugojanskim Hrvatima?

Istraga u ovom slučaju je u tijeku.

General Šantić i ubojstvo Joze Leutara neriješeni su godinama. Što se čini i hoće li njihove obitelji ikada saznati pravu istinu?

Na ova pitanja već sam dao odgovor. Radimo na slučajevima.

Terorizam. Je li nam još uvijek prijetnja u BiH? Postoji li bojazan od novog slučaja ‘Bugojno’?

Terorizam je prijetnja u svijetu, a o mnogim događajima za terorizam u ovom trenutku neodgovorno bi bilo reći bilo što.

Možda jedna od najvećih akcija u poslijeratnoj BiH bila je razbijanje kriminalnog lanca skupine Zijada Turkovića. Što se krije iza toga? Vuče li ova skupina korijene u regiji i je li još uvijek prijetnja?

U ovom slučaju riječ je o organiziranom kriminalu i obzirom na to da je istraga u tijeku, ne mogu davati nikakve informacije o ovom predmetu.

Transparency International BiH zahtijeva od pravosudnih institucija BiH hitno otvaranje istrage zbog nestanka 40 originalnih dokumenata iz tužiteljskog spisa u predmetu “Čović - Lijanović” iz Tužiteljstva Sarajevske županije u lipnju prošle godine. U medijima se spominje i tužitelj koji je te dokumente otpremio. Što mislite o ovome?

U dopisu glavne županijske tužiteljice Nives Kanevčev stoji, a i prije više mjeseci tvrdila je javno da nedostaju tri dokumenta, sada ne znam kako nedostaje 40 dokumenata i napominjem da tužitelji koji rade tu istragu neka istražuju i pribavljaju na validan i zakonit način ako imaju dokaze i hrabrosti neka ne prebacuju bilo kakvu odgovornost na tužitelje Tužiteljstva BiH. Ako stvarno utvrde da ti dokumenti nedostaju, neka pokrenu disciplinski postupak jer ovo je pravna država i za svakog postoji odgovornost i nitko u BiH nije iznad zakona, samo treba voditi računa da se svaku tvrdnju koja se iznese javno, mora i dokazati, jer može se dogoditi bumerang.

Bankrotirao poznati modni lanac u kojem su rado kupovali i Hrvati. Zatvaraju trgovine