Nedavno je završen proces digitalizacije zemljišnoknjižnih podataka u FBiH te su oni dostupni na internetu. Realno, korak naprijed u informatizaciji zemljišnoknjižnih podataka zabrinuo je jedan dio populacije iz dijaspore, piše Večernji list BiH.
Porez na imovinu
Naime, objavljeni podaci vezani uz vlasništvo nad nekretninama dostupni su i poreznim upravama brojnih zemalja te mogu izravno utjecati na provjeru prijavljenih poreznih osnovica koje bh. građani imaju, a time i realno prikazanih obveza.
Informacijski sustav “e-Grunt” mogao bi biti i razlog manjeg priljeva novca bh. dijaspore u BiH. Takvo mišljenje dijeli Haris Lizde, financijski savjetnik iz Rotterdama. Prema njegovim riječima, nitko ne misli da ovaj važan projekt nema pozitivne refleksije na cjelokupno društvo u BiH, tako i na bh građane koji žive diljem svijeta. Sada će bez većih problema moći provjeriti vlasničko stanje svoje imovine. “Ipak, činjenica je da dotiče bh. dijasporu i na mjestu koje je, usuđujem se reći, posebno osjetljivo i problematično, a to su porezne i slične obveze. Nije pretjerivanje ako kažem da bh. dijaspora neuredno prijavljuje svoju imovinu u BiH na poreznim karticama u zemljama gdje živi”, kaže Lizde. Za razliku od poreznog sustava u FBiH, svaka razvijena zemlja poznaje porez na imovinu i svaki građanin, ne državljanin nego baš građanin, stanovnik te zemlje, dužan je plaćati porez na imovinu koju posjeduje bez obzira na to gdje se nalazi. Mali broj bh. građana je prijavljivao imovinu koju ima u domovini, a zna se da ona nije mala.
Udar na socijalu
Sada će svaka od tih zemalja moći jednostavno, koristeći “e-Grunt”, provjeriti imovinu osoba iz BiH koje žive vani, a njihovih poreznih obveznika.
Najveći problem mogla bi biti socijalna primanja koja osobe starije od 65 godina, djeca i nezaposleni imaju. Najčešći uvjet za primanje socijalne pomoći jest taj da osoba nema imovinu. Netko tko ima vlastiti stan ili kuću, 30 duluma zemlje i slično, ne može biti socijalni slučaj. Svako slično socijalno davanje može biti predmet retroaktivne provjere. Ranije su to u Nizozemskoj radili mirovinski zavodi, provjeravajući imaju li i oni koji imaju mirovinu ili neko socijalno primanje tu neprijavljenu mirovinu u BiH. Podaci koje su dobivali od Federalnog zavoda MIO znali su poslužiti kao osnova za pokretanje procesa koji su okončavani desecima tisuća eura koje su morali vratiti. •
