Zapaljena i oštećena zgrada središnjice HDZ-a BiH u Mostaru. Meta napada u FBiH županijske institucije, gradske, stranačke, te hrvatske institucije. Uništene hrvatske zastave, vjerska i nacionalna obilježja govore o silini mržnje koja je iskaljena u Mostaru. O trenutačnom stanju u Federaciji BiH, prosvjedima koji su se pretvorili u pravu eskalaciju nasilja, situaciji i Mostaru, daljnjem funkcioniranju..., razgovarali smo s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, stranke čiji su objekti i jučer napadani u Novom Travniku, te predsjedateljem Doma naroda Parlamenta BiH, koji je tu dužnost preuzeo upravo u jeku nereda.

• Što se po Vama uopće događa u BiH, posebice u FBiH?

Prije svega, imamo jednu kontinuiranu krizu već tri godine, a činjenica je da vlast koja je postavljena na neustavnim i nezakonitim temeljima u FBiH ne može funkcionirati, i to na različite načine svaki dan uviđamo. Jedan od rezultata je i teška socijalna i ekonomska slika u BiH i kada napravite taj gemišt nezadovoljstva svih oni koji imaju pravo reći da su nezadovoljni i svih onih borbi političkih opcija unutar tri naroda, mislim da se napravila jedna zapaljiva smjesa. U jednom trenutku i vođena od onih koji su mislili da će profitirati na teškoj socijalnoj slici građana.

• No, je li taj socijalni bunt zloupotrijebljen i iskorišten?

Taj socijalni bunt je očito zloupotrijebljen i iskorišten. Krenulo se brutalnim napadima na institucije države. Jedno je iskazati nezadovoljstvo nekom vlasti, a kad vidite kako se vlast mijenja na različitim mjestima, teško je uopće reći koga se tu smjenjuje. Ovo je socijalno nezadovoljstvo koje netko pokušava zloupotrijebiti i iskoristiti za svoje političke svrhe. Uvjeren sam da se u tome djelomično uspjelo jer materijalna šteta i poruke koje su išle s tim ubile su osnovnu socijalnu ideju prosvjeda.

• Kakav scenarij iščitavate iz svih ovih događanja?

Napadane su isključivo institucije županija diljem bošnjačkih područja FBiH, a onda se to pokušalo prenijeti na područja gdje su većinom Hrvati. To je bilo uglavnom neuspješno. Ali se i dalje pokušava. Na jedan poseban način se to pokušalo u Mostaru. U jednom dijelu grada se pokušala ta bošnjačka dimenzija bunta unijeti i među Hrvate. Djelomično je to uspjelo i posljedica toga su zapaljeni objekti i ogromna šteta, ali i uneseni strah.

• Jesu li se institucije u Mostaru snašle, bile svjesne situacije?

Neke institucije se u tome jesu ili nisu snašle, a pitanje i jeste koliko su bile i svjesne stvarne situacije. Imam osjećaj da su neki doista mislili kako je to samo mirno socijalno iskazivanje nezadovoljstva. Vrlo brzo se vidjelo da tu ima barem stotinjak profesionalaca čiji je posao bio srušiti sve pred sobom i koji su bili opremljeni eksplozivnim i drugim napravama. To je bio jedan rušilački pohod i mislim da je ključ svega bilo nesnalaženje policijskih struktura na razini županije ili nesnalaženje u tome tko je kome nadležan, imajući u vidu da nismo imali popunjenu poziciju ravnatelja policije. Jedini cilj koji smo imali mi kao hrvatsko rukovodstvo u BiH i Mostaru bio je smiriti situaciju i ne dopustiti niti jednu ljudsku žrtvu.

• Što je po Vama bio cilj napada na HDZ i druge institucije u Mostaru. Mislite li da je sve bilo dogovoreno?

Cilj je bio napadom na HDZ BiH, paljenjem hrvatske zastave i raspela i razmjerima razbijanja poslati poruku. Sve to govori o količini mržnje. Sve je to organizirano jer su isti ti odmah lomili kamere koje su sve to snimale. Ali ne mogu se sakriti jer onaj tko se usudio doći u Mostar, za koji volim reći da je hrvatsko središte, i zapaliti hrvatsku zastavu zbog toga će snositi posljedice bez obzira tko ga je poslao i koliko je bilo onih koji su ga podržavali. Imam dojam da se željela brzo stvoriti anarhija i prenijeti se na druga područja gdje žive Hrvati. Trebala nam je jedna noć da se organiziramo i napravimo sustav unutar sustava, jer nismo više bili sigurni imamo li uniformirane snage koje su u stanju zaštititi građane i imovinu.

• Hrvati su se organizirali u Mostaru? Kako sada funkcionirati?

Morali smo se organizirati i jasno staviti do znanja svima da više nećemo tolerirati takve napade. Srećom, policija je brzo shvatila kakve je propuste napravila i počela se organizirati. Te ljude moram pohvaliti jer oni rade u vrlo teškim uvjetima, ali moraju obavljati svoj posao. Ta noć je bila noć iskušenja, provjere i naše političke organiziranosti. Duboko vjerujem da se više nikada ne mogu dogoditi ovakve stvari, barem građanima Mostara za koje mi na neki način odgovaramo.

• Je li u Mostar trebala doći, možda i pomoći, policija s drugih prostora jer neredi nisu bili nevidljivi?

Ne želim se miješati u rad tih institucija, ali kada izložite napadu građane i njihovu imovinu, onda se to mora kazati. U Mostaru ima dovoljno policije, uključujući i specijalnu postrojbu i mislim da nije trebala dolaziti pomoć sa strane. Na žalost, kada smo shvatili da taj sustav iz određenih razloga ne funkcionira, samoorganizirali smo se.

• Vi ste još prije nekoliko mjeseci upozorili da se socijalni nemiri nastoje prebaciti u Hercegovinu. Je li to povezano s ovim posljednjim događajima?

Apsolutno je povezano do kraja. Govorio sam da netko želi destabilizirati situaciju, stvoriti atmosferu kaosa, bijede, neimaštine i rasteretiti Sarajevo. Vidno se to pokušalo nekoliko puta, a ovaj put se to samo trebalo pretvoriti u nezadovoljstvo građana. Djelomično se u tom planu uspjelo jer je načinjena šteta, ali istodobno su potpuno homogenizirali Hrvate diljem srednje Bosne, Posavine, Hercegovine, a posebno ovdje u Mostaru.

• Do sada su svi prosvjedi bili usmjereni na državni i federalni Parlament, federalnu Vladu. Zašto su sada meta županijske institucije?

Isključivo da bi se dobio prostor za gašenje županija, ostavke vlada. Vidjeli ste neke mudre glave koje izlaze s prijedlozima da se ugase županije, kako bi to, navodno, rasteretilo FBiH. Poručujem im da se to nikada neće dogoditi. Federacija se mora reorganizirati, ali kroz taj proces se mora osigurati ustavna jednakopravnost hrvatskog i bošnjačkog naroda.

• Je li namjera bila dovesti i do unitarne FBiH?

Očito je želja bila utopiti sve u jednu unitarnu FBiH i da Federacija i konačno postane entitet bošnjačkog naroda, kao što je RS entitet srpskog naroda. Ti organizatori su se u svemu tome izgubili i sada će oni jedni druge optuživati tko je kriv. Neka to oni raščište između sebe, a ja žalim samo one časne ljude koji su bili dio mase, a doista teško preživljavaju. No, u BiH ovako nacionalno podijeljenoj i opterećenoj teško je tražiti te klasne razlike. Tek kada se BiH politički potpuno uredi, moći će se govoriti o tome. Najbolnije je što u Federaciji BiH postoji želja da se apsolutno sve centralizira kako bi se opravdao proces gašenja županija. To je bolesna ambicija da se od Federacije BiH napravi unitarna cjelina.

• Jeste li ovih dana bili u kontaktu s liderima drugih stranaka?

Naravno. Baš u vrijeme tih nereda došao sam iz Hercegbosanske županije i čim smo shvatili da policija ne radi, samoorganizirali smo se. Mnogi ne znaju da je tada velika skupina naših ljudi bila spremna braniti HDZ. Da se to dogodilo, sigurno bi pala krv, a to bi bilo porazno za nas. Iako je to bio cilj onih koji su sve organizirali. Zamolio sam naše ljude da se sklone pa makar ih netko nazivao i kukavicama. Materijalnu štetu ćemo nadoknaditi, ali ako bi žrtve pale, to bi bilo pogubno. Danas je jasno da smo bili potpuno u pravu. Nekoliko puta sam i tijekom nereda i svih ovih dana poslije razgovarao s gospodinom Radončićem koji me je informirao o stanju na drugim područjima, da sustav ne funkcionira i da policijske i obavještajne agencije vrlo sporo razmjenjuju podatke. Razgovarao sam i s Bakirom Izetbegovićem, a zvao me i Zlatko Lagumdžija da pita što se dogodilo sa zgradom HDZ-a. Zahvalio sam mu na brizi. Razgovarao sam i s međunarodnim dužnosnicima, te Sorensenom, Lajčakom, predstavnicima Fueleova ureda.

• Bila je živa komunikacija, donesene su i žurne odluke, smirivala se situacija?

Moram reći da sam veliko ohrabrenje imao od predsjednika Josipovića, Karamarka, Milanovića, Vesna Pusić je zvala, Dodik nekoliko puta, kao i njegovi suradnici. Svi su ponudili pomoć. Bila je jedna živa komunikacija, željeli smo ostaviti otvoren prostor za razgovor i isprovocirati institucije da profunkcioniraju. Ta komunikacija je izrodila to da smo uspostavili kontakte s lokalnim i županijskim predstavnicima SDA u Mostaru. Donesene su i neke žurne odluke i operativne mjere za grad Mostar. Svi koji su htjeli gurnuti probleme iz nekih drugih područja u Hercegovinu, očito su podcijenili odnose unutar Mostara kada je u pitanju ta hercegovačka narav, bez obzira radi li se o Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima. HDZ ima svoj stožer i mi moramo pokazati ljudima da ne bježimo od te uloge. Bio bih sretan da institucije počnu raditi svoj posao.

• U Mostar je došao i premijer Zoran Milanović, zanimao se za situaciju, razgovarali ste!?

Bili smo u kontaktu s kolegama iz Hrvatske, uključujući i premijera Milanovića. Izrazio je želju doći u Mostar, što smo mi pozdravili. Velika je stvar što nas iz hrvatske vlasti podupiru da ustrajemo u nečemu što je ispravno i dobro i što prevenira konflikt. Premijer je posjetio i zgradu HDZ-a, što govori o našoj ulozi ovdje bez obzira tko je na vlasti u Hrvatskoj.

• U isto vrijeme Dodik i Bosić razgovarali su s Aleksandrom Vučićem. Kako gledate na taj sastanak?

Uvjeren sam da svi izvlače iskustva iz ovih zadnjih događaja i prilagođavaju svoje strategije i taktike, bez obzira što je cilj koje političke opcije ili naroda u BiH. Taj sastanak u Beogradu je pokušaj da se iz prve ruke čuje što čelnici dvije najjače stranke u RS-u imaju reći o svemu ovome i uvjeren sam da je gospodin Vučić dobio potpune informacije. Kada je u pitanju problematika Federacije, mislim da i SNSD i SDS isto promišljaju i sada je pitanje kakve će biti strategije za buduće procese. Uvjeren sam da međunarodna zajednica iz ovoga izvlači zaključke. Na jedan način Washington, na drugi Bruxelles, a na treći netko treći. Vjerojatno će zbog svega ovoga doći i do približavanja na srpskoj političkoj sceni i da će ublažiti žestinu sukoba između SNSD-a i SDS-a.

• Preuzeli ste predsjedanje Domom naroda Parlamenta BiH upravo u trenutku ove krize, a i u predizbornom razdoblju. Kako odblokirati rad?

Prvo što ću uraditi je obaviti razgovore sa svim članovima Doma naroda, da snimimo stanje, kazao bih zdravstveni bilten, prije svega jer nekolicina zastupnika ima problema sa zdravljem. Vjerujem da ćemo u ovom mjesecu održati tu jednu sjednicu na kojoj bi razmotrili sve ono što se nakupilo. Tu sam optimističan i ovo ne doživljavam kao blokadu.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura