Tajništvo Energetske zajednice koja okuplja države-članice Europske unije te zemlje zapadnog Balkana, kao i Ukrajinu te Moldaviju, predložilo je uvođenje sankcija BiH jer je probila sve rokove koji su je obvezivali na usvajanje državne energetske strategije, piše Večernji list. Direktor Tajništva Energetske zajednice Janez Kopač potvrdio je nedavno kako je prijedlog za uvođenje kaznenih mjera protiv BiH već poslan na razmatranje i odlučivanje Vijeću ministara Europske unije. Naime, BiH je sve postavljene rokove probila još u lipnju prošle godine.

Prijetnje i sankcije

Do tada je trebao biti usvojen zakon o plinu na državnoj razini, no to se nije dogodilo ni do danas, a razlog su opstrukcije vlasti Republike Srpske koje odbijaju bilo kakvo sudjelovanje države na tom planu i traže da to ostane područje u kojemu će isključive ovlasti imati entiteti. Ako bi prijedlog o sankcijama bio usvojen, to bi za BiH značilo gubitak do 100 milijuna eura planiranih kao potpora projektima u energetskom sektoru. Isto tako, kaznene mjere uz zamrzavanje ovih sredstava namijenjenih BiH značile bi i ograničavanje prava glasa predstavnika BiH u Energetskoj zajednici te uskraćivanje financiranja troškova i subvencija na koje bosanskohercegovački predstavnici imaju pravo. Temeljna zadaća Energetske zajednice je proširenje energetskog tržišta EU na područje jugoistočne Europe kroz primjenu zakonske regulative usklađene sa pravnom stečevinom Unije te uspostava jedinstvenog tržišta energije. To se odnosi na opskrbu plinom, električnom energijom i naftom, energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša i statistiku. Drugim riječima, BiH nije uložila nikakve značajnije napore da izradi državnu energetsku strategiju. Prema izvješću EU, napredak BiH u oblasti energetike u prošloj godini je više nego katastrofalan.

Negativno izvješće EU

U izvješću se navodi da entitetski strateški planovi nisu usklađeni, budući da se bave prioritetima koji su relevantni samo za prostore entiteta, bez koordiniranog pristupa sigurnosti nabave nafte i plina, i bez sveobuhvatne strategije za buduća ulaganja. Nema propisa na državnoj razini koji se odnose na obvezne zalihe i tih zaliha trenutačno nema u zemlji. BiH je izvršila stres-test za energetsku sigurnost koji provodi Europska komisija u okviru strategije europske energetske sigurnosti. Postojeći zakonodavni okvir relevantan za unutarnje tržište energije na svim razinama treba biti u potpunosti usklađen s europskim budući da koči razvoj maloprodajnog i veleprodajnog tržišta u čitavoj državi. Vlasti u zemlji moraju rješavati komplicirane natječajne procedure i nedovoljnu transparentnost. Na kraju, izrađen je nacrt zakonodavnog okvira na razini države, entiteta i Brčko Distrikta i usklađen s EU, posebno s trećim energetskim paketom EU, kako bi se omogućilo zemlji da ispuni svoje obveze kao ugovorna strana ugovora o Energetskoj zajednici. Nažalost, nacrti primarnih i sekundarnih pravnih akata još uvijek nisu pregledani i usvojeni. Tržište električne energije u BiH je prilično nerazvijeno, bez stvarne platforme za određivanje tržišnih cijena. Sektori električne energije u entitetima su neadekvatno uređeni, navodi se u izvješću EU-a o napretku BiH u oblasti energetike.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora