Dok je Hrvatska otišla najdalje u izgradnji autocesta, a u sustavu naplate je gotovo 1300 kilometara, druge države u regiji ne mogu se pohvaliti takvim infrastrukturnim pothvatom. Posebno se to odnosi na BiH, koja će nakon obaranja Zakona o trošarinama, po svemu sudeći, ostati u prometnom mraku Europe. Naime, prometna infrastruktura osnova je razvoja jedne države, a njezinom razvijenošću mjeri se vrijednost jedne države u svijetu. No, čini se kako će građani BiH još dugo čekati da dobiju najavljenih 300-tinjak kilometara autoceste na koridoru Vc koja će proći cijelom državom – od sjevera do juga. U prometu su trenutačno 92 kilometra, a ostale trase su u različitim fazama gradnje ili ishođenja nužne dokumentacije. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prihvatio je negativno mišljenje Povjerenstva za proračun i financije o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama u BiH koji je predložilo Vijeće ministara BiH, što će u svakom slučaju utjecati na zaostatak u gradnji cesta, a to znači i zaostatak u razvoju. Prijedlog zakona o trošarinama, slijedom dogovora i potpisanih sporazuma entitetskih premijera Fadila Novalića i Željke Cvijanović, prenesen je u Reformsku agendu i ugrađen u pismo namjere s Međunarodnim monetarnim fondom, gdje je obveza BiH osigurati dodatni prihod za izgradnju cesta. Povećanje trošarina na gorivo od kojih bi se financirala izgradnja autocesta, odnosno magistralnih i regionalnih cesta, po prijedlogu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pomoglo bi u popravljanju stanja cestovne infrastrukture u državi, ali ne i rješavanju problema. BiH nedostaju stotine kilometara autocesta, ali i saniranje postojećih cestovnih pravaca niže kategorije. Iako prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama u BiH, koji je predložilo Vijeće ministara, ne urušava sustav neizravnog oporezivanja u BiH, parlamentarci koji su ga odbili vjerojatno imaju “bolje” rješenje. Da su kojim slučajem glasovali za zakon, BiH bi imala osiguranih 819 milijuna KM, što bi bilo povećanje za 300 milijuna u odnosu na postojeće stanje.•

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura