Razgovori iza zatvorenih vrata održani u subotu u Tesliću između vodećih dužnosnika dva entiteta i Vijeća ministara, MMF-a i Izaslanstva EU, navodno su dali rezultata. No, čini se ne dovoljnog da se do kraja usuglasi dokument reformske agende, a kamoli pitanje stand by aranžmana s MMF-om. Dopredsjedatelj Vijeća ministara i ministar financija i riznice BiH Vjekoslav Bevanda smatra kako je BiH izgubila prigodu za dobivanje sredstava od MMF-a.

Hoće li BiH uspjeti ispuniti reformsku agendu i dobiti novac od MMF-a za financiranje svojih potreba?

To su dvije odvojene stvari, ali i na određeni način povezane. Rok za dostavu primjedbi na pismo namjere MMF-a istekao je danas (nap. a. jučer). No, prema izjavama dužnosnika, napose entitetskih, plašim se da je ugrožen aranžman s MMF-om. No, nije u pitanju samo ta posljedica. U pitanju su i aranžmani sa Svjetskom bankom i svim velikim svjetskim financijerima, i to je prava pogubnost neuspjeha pregovora s MMF-om.

A reformska agenda?!

Dan ranije me informirao predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić o sastanku u Tesliću, no budući da tamo nisu bili entitetski ministri financija, smatrao sam kako mi tu nije bilo mjesto. Koliko sam vidio u medijima, čini se da je postignut određeni napredak.

Vrlo je loša poruka nepostizanja sporazuma s MMF-om. Postoji li ikakav način da se bez potpore MMF-a namaknu sredstva dovoljna za financiranje proračunskih potreba?

Nemaju se otkuda namaknuti. Ja slušam kako postoje rezervni planovi, ali mi smo u lipnju. Iskreno ne vidim način kako će se provesti sve što je ugrađeno u entitetske proračune. U FBiH je proračun prihvaćen bez intervencija jer za to nije bilo vremena. Sada se radi na rebalansu proračuna koji će morati biti jako reduciran.

Bez novca MMF-a slijedi li nam bankrot i hoće li entiteti moći servisirati svoje potrebe?

Neće i govorim za okvire sada usvojenih proračuna.

Što biste vi radili da vas se ‘pita’, kako razriješiti ovu situaciju?

Radio bih potpuno isto ono što radi ministrica financija Jelka Milićević. Napravljena je inventura, alocirani su minusi i sve zlo što je ostavila protekla Vlada. Tek sada se vide razmjeri njihove katastrofe. Ako se samo prisjetite izjava u predizbornoj kampanji da su ostavili sve čisto bez dugova, sada kada pogledate stanje, može se vidjeti ogromna dubioza. Izdavanje rizničnih zapisa po logici: ‘Uzmi Fato koliko ti drago’, je sada prestalo. Sada će trebati pretresti sve proračunske izdatke. Sigurno je da nas očekuju bolni rezovi i uštede. S druge strane, mora se naći premoštenje kako ne bi došla u pitanje davanja umirovljenicima, stradalnicima i socijalnim kategorijama. Najmnogoljudniju kategoriju, umirovljenike nikako se ne smije dovesti u rizik neisplaćivanja. Ja mislim da se to neće dogoditi, a sve ostalo će biti podložno uštedama.

Najmanji dio reformske agende odnosi se na državu, a najviše na entitete, zahtijeva bolne rezove kao što je pitanje radnog zakonodavstva. Je li to ova vlast u stanju provesti?

Moram reći da se ove reforme dotiču u velikoj mjeri i županija zbog brojnih pitanja za koje imaju isključive ili podijeljene nadležnosti. Ali, naravno da je najveća odgovornost na entitetima. Ja smatram kako je agenda ipak načelan dokument i treba uložiti napore i usuglasiti dokument te ga na kraju i potpisati. Tek nakon toga slijedi krvavi posao izmjene zakonodavstva, uključujući i Zakon o radu. Medijski je Zakon o radu loše predstavljen o čemu su govorili brojni ‘eksperti’, a da nisu uopće ni pročitali što u nacrtu toga dokumenta piše. Radno zakonodavstvo se uređuje kao u svim zapadnim državama. Jasno je da ima stvari o kojima treba pregovarati, ali jasno je da se moramo početi rješavati zabluda.

Kakvih zabluda?!

Pa imamo da formalno kompanije postoje, a ne uplaćuju staž 15 godina. To je apsolutni nonsens. Poduzeća u vlasništvu države su najveći porezni dužnici, najveći dužnici za doprinose. Treba u svakom slučaju napraviti promjene Zakona o radu i pri tome nitko nije rekao da to treba provesti u roku od mjesec dana.

Jeste li optimist da može proći ponuda Europe o reformama s obzirom na njihovo odbijanje, rekonstrukcije vlasti i krize?

Može se očekivati ako mi riješimo stvari između sebe.

Što je to, gospodine Bevanda?

Pa, prije svega, ako konačno prestanu sve destrukcije oko usvajanja mehanizma koordinacije koji jednostavno propisuje nadležnosti, ali i odgovornosti. Sve opstrukcije i pokušaji izigravanja ustavne arhitekture BiH dovodi do problema i kriza. Nama treba mehanizam koordinacije koji uključuje sve nadležne i odgovorne razine vlasti. Nije samo donošenje odluka koordinacijski mehanizam. To je i prihvaćanje europskih stečevina. Ne razumijem kako će netko prihvatiti i provesti zakon ako nije uključen u proces odgovaranja na upitnike iz Bruxellesa?

U kojoj je fazi donošenje dokumenta o mehanizmu koordinacije budući da je ured predsjedatelja Denisa Zvizdića navodno počeo raditi na novome dokumentu iako ste vi već jedan izradili i predložili kao predsjedatelj Vijeća ministara?

Moj ured do sada nije imao nikakvu informaciju jer nismo bili uključeni u njegovo donošenje. Za sutra (nap. a. danas) je sazvan prvi sastanak oko toga. Mi smo prije mjesec dana raspravljali to na sjednici Vijeća ministara i trebali smo to već okončati. Bila bi velika pogreška ne iskoristiti sve što je tim za koordinaciju u bivšem sazivu napravio i praktično završio dokument. Taj dokument nije zaživio samo opstrukcija federalnih vlasti. Ja neću prihvatiti nikakvu intervenciju koja neće poštovati ustavne nadležnosti. Očito je na sceni ono što se događa dugi niz godina - isključenje županija iz procesa. Ne razumijem što radi fantomski Ured za EU integracije FBiH u kojemu je imenovan ministar iz proteklog saziva. Pitam vas što će koordinirati taj ured oko pitanja obrazovanja koje je isključiva nadležnost županija. To trebaju raditi oni koji su za to nadležni.

Čuju se primjedbe da županije s hrvatskom većinom stvaraju probleme o ovome pitanju?

A kako se onda komentiraju primjedbe vezane uz poljoprivredu koje stižu iz Tuzle i Zenice, kao i za pitanje raspodjele novca koji nije sastavni dio ove priče. U pitanju je kriva medijska prezentacija. U biti, za mehanizam koordinacije vrijede tri koncepta: opredjeljenje hrvatskih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti da je europski put prioritet i da drugog puta nema. Drugi je bošnjački koji je za Europu, ali na razini riječi. Kada se dođe do praktičnih rješenja, vidite da iza toga stoje tendencije unitarizma. I treći je srpski put čiji predstavnici inzistiraju na onome što su dostigli i postigli s Republikom Srpskom, a katkada kao reakciju na podvale kojima su izloženi imamo jedan rigidan stav koji pomalo miriše na separatizam.

Kakvo je radno ozračje u Vijeću ministara? Nedavno smo vidjeli da vas kolega Dragan Mektić napada da štitite ravnatelja SIPA-e Gorana Zupca.

Meni je žao što se na taj način razgovara. Ja sam još u prošlom sazivu Vijeća ministara uložio ogroman napor te su mi svi kolege iz drugih naroda čestitali jer nisu vjerovali da će se stvari izgurati do kraja. U ovome sam slučaju dao svoj maksimalni doprinos, ali to nekim ljudima ne može doći do glave. Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara se vidjelo kako ministri koji su preuzeli mandat nisu pročitali Zakon o Vijeću ministara ni poslovnik o radu i utvrdili način na koji se odlučuje. Ja nikoga ne štitim, niti se želim pravdati. Istina je da se dogodila jedna bezočna podvala gospođi Pendeš, meni i gospodinu Grubeši. Mi smo tražili samo da se ispravi što nije bilo u skladu sa zakonom. U tisku sam vidio nebulozne tvrdnje gospodina Mektića na koje, s obzirom da su takve, nisam uopće htio reagirati. Mi, hrvatski ministri, ćemo zauzeti stajalište o tome pitanju. Naglasak europskih reformi je na ekonomskim i socijalnim pitanjima.

Jesu li te promjene moguće bez političkih promjena?

Ovim je stvarno dana velika prigoda za BiH. Po meni je posve u redu da trebamo provesti ekonomske i socijalne promjene. No, moj redoslijed prioriteta je malo drukčiji. Najprije treba stvoriti sigurnost, dakle imati uvjete za poslovni ambijent izmjenama zakona. Kapital je jako oprezan i pomiče se prema sigurnim područjima. Svjedoci smo da nikada do sada nismo imali više depozita, bilo da se radi o privatnim osobama ili poduzetnika u bankama. Dakle, imamo jednu umrtvljenost domaćih poduzetnika.

Što vam to govori?

Kada oni naprave zastoj u investicijama, kako ćete očekivati da će vam doći neki ozbiljan strani investitor. Zato se treba uozbiljiti jer je godina u kojoj nema izbora i potrebni su nam konsenzusi. Nakon toga možemo izlaziti prema stranim partnerima EU, MMF... Trošenje vremena kako sada radimo gdje marginalne stvari stavljamo u prvi plan te se brojni ponašaju kao da će sutra izbori, ne vode nas nikome. Primjer funkcioniranja Predsjedništva je najbolji recept kako se treba dogovarati. Sve su donijeli konsenzusom i zašto to načelo ne bismo imali svi mi.

U Federaciji BiH imamo krizu vlasti s partnerom koji izlazi iz vlasti. Utječe li to na stanje u Vijeću ministara?

Ne utječe najizravnije, ali s obzirom da imamo sustav spojenih posuda, naravno da ima odraza. Zato su hrvatski dužnosnici isticali da je potrebna jednoobrazna koalicija na svim razinama upravo zbog protočnosti donošenja odluka. S druge strane, ja se ne mogu ponašati na način ‘što je mene briga o zbivanjima u Federaciji BiH’.

Kako gledate na mogućnost podizanja stope PDV-a, što se nagovijestilo u reformskoj agendi u slučaju da ne dođe do stabilizacije javnih prihoda?

Ja tu imam stav kao ekonomist i netko tko razmjerno dobro poznaje tu oblast.

Vi ste ranije bili protiv promjene stope PDV-a?!

I sada sam protiv toga jer se radi o vrlo jednostavnom pragmatičnom razmišljanju. Ako povećate PDV, sve će poskupjeti, a niste stvorili uvjete za povećanje plaća, mirovina i ostalih primanja. Za istu količinu novca vi ćete kupovati manje proizvoda i shodno tome bit će manji prihodi od PDV-a. Kada će doći do imenovanja novih čelnika institucija na državnoj razini kojima je istekao mandat? Ja nisam sudjelovao u razgovorima oko imena dužnosnika, niti je to moj posao. Sudjelovao sam u jednoj fazi razgovora oko raspodjele funkcija gdje sam se držao načela da to treba biti paritet, po trećinu pozicija svakom narodu i da se započne sa zatečenim stanjem. Mislim da sam taj zadatak uspješno završio.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura