Autor Edward P. Joseph objavio je opširnu analizu situacije na Balkanu u uglednom američkom magazinu“Foreign Affairs”. On je analizirao stanje na Balkanu nakon posljednjih terorističkih napada u Zvorniku i Kumanovu. Washington je, kako se ocjenjuje, preuranjeno prebacio odgovornost za regiju na Europu, čija strategija “mrkve i štapa” nije dala rezultat, dok Vladimir Putin ne bira sredstva, poput ekonomskih ucjena i podrške vladi Nikole Gruevskog u Skoplju, da umanji utjecaj Zapada. Edward Joseph analizira posebno stanje u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu te djelomično Albaniji. Za BiH kaže kako se suočava s “dubokom i skoro neizlječivom ozljedom”. “Radikalni islam i ruski utjecaj dodatno pogoršavaju ionako loše međuetničke odnose. U međuvremenu, neki političari poduzimaju konkretne mjere kako bi podijelili zemlju. Srpski i hrvatski političari u BiH nedavno su i službeno iskazali svoju posvećenost podjeli države. Parlament RS-a je nedavno usvojio i službenu Rezoluciju kojom je određen konkretni datum za referendum za odvajanje. Ako se održi, to će sigurno ponovno dovesti do sukoba”, piše “Foreign Affairs”. Također, kao dvije točke koje bi mogle dovesti do eskalacije su, prema pisanju magazina Foreign Affairs, objava rezultata popisa stanovništva te 20. godišnjica genocida u Srebrenici. “EU i SAD odustaju od inzistiranja na promjenama Ustava BiH koji je razlog većine zastoja. EU i SAD sada inzistiraju na ekonomskim promjenama koje se čine lakšim za ostvariti”, piše Foreign Affairs. Plan ekonomskih reformi na kojima inzistira EU podrazumijeva i smanjenje izdvajanja za birokraciju te za financiranje državnih kompanija i drugih javnih sektora. Na žalost, prema ocjeni Foreign Affairsa, većina građana protivi se ovakvim zahtjevima. Zaustavljanje reformskih procesa u BiH, baš kao i u Makedoniji, počelo je još 2006. “Neposlušni dužnosnici, posebno u RS-u, počeli su se otvoreno protiviti napretku te su otvoreno bili protiv jedinstva zemlje. Washington je povremeno nastojao potaknuti EU da učini nešto kao i lokalne dužnosnike da naprave kompromis. Ovi potonji su odbacili bilo kakve prijedloge. Država je za to vrijeme tonula u daljnju stagnaciju. Uz postojanje 14 vlada, državne institucije danas su nefunkcionalne te su puki relikt ratnih sukoba”, zaključuje se na kraju teksta.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura