Kad su španjolski konkvistadori stigli u Meksiko 1519., ondje je po procjenama živjelo oko 25 milijuna domorodaca. Stoljeće poslije ostalo ih je samo milijun.
Domorodačko stanovništvo mnogo su učinkovitije od španjolskog oružja ubijale epidemije bolesti koje su Španjolci donijeli sa sobom.
Pretpostavki i nagađanja bilo je mnogo, ali koje su točno bolesti pridonijele padu Astečkog Carstva nikad nije potvrđeno.
Časopis Nature objavio je kako su sada znanstvenici iznijeli prve DNK dokaze o bakteriji koja je možda izazvala najgoru epidemiju iz toga razdoblja - o salmoneli.
Propast astečkog društva bila je predmet mnogih istraživanja i općenito se vjeruje da su je uzrokovala dva glavna faktora, dolazak španjolskih osvajača i brojne europske bolesti na koje domorodačko stanovništvo nije imalo imunološki odgovor.
Najgora od tih epidemija harala je između 1545. i 1550. i vjeruje se da je stajala života do 80 posto autohtonog stanovništva.
"Epidemija iz 1545. smatra se jednom od najrazornijih u povijesti Novog Svijeta", napisala je skupina znanstvenika iz njemačkoga Prirodoslovnog instituta Maxa Plancka na portalu "bioRxiv", na koji se postavljaju znanstveni radovi na uvid kolegama i na recenziju prije tiskanja.
