“Hrvatska vizija Bosne” naziv je dokumenta koji je CIA pripremila 11. rujna 1995. godine, a u kojem se navode konkretne informacije o provedbi Splitskog sporazuma i ocjena da Hrvatska tih tjedana ubrzava suradnju sa Sarajevom.

Nedefinirani odnosi

Ipak, ukazuje se i na ograničenje u toj suradnji, kao i na priličnu dozu nepovjerenja među partnerima.
- Unatoč poboljšanim kontaktima i koordinaciji prožima se nepovjerenje prema nakanama i motivacijama druge strane i potencijalno potkopava odnose. Većina napretka u hrvatsko-bosanskoj suradnji dosad je uglavnom bila površna i fokusirana na postizanje specifičnih rezultata, kao što je prekid opsade Bihaća, navodi se u dokumentu CIA-e.

Ističe se kako je i sam Alija Izetbegović nakon Splitskog sporazuma ustvrdio da Armija RBiH može očekivati samo ograničenu potporu preko Hrvatske te da vjeruje kako će Hrvatska pokušati zadržati kontrolu nad teritorijem u BiH. Izetbegović je smatrao da Zagreb vidi Federaciju kao priliku da podijeli BiH i uspostavi zaseban politički entitet Hrvata.
- Čak je i predsjednik Federacije Zubak, bosanski Hrvat, kazao američkim diplomatima da Zagreb gleda to kao “sredstvo za podjelu Bosne”.
Analitičari CIA-e procjenjuju u to vrijeme, dakle u rujnu 1996. godine, da će u bližoj budućnosti Hrvatska biti fokusirana na zadržavanje teritorija bh. Hrvata i njihovu kontrolu u BiH i sprječavanje snažnijeg utjecaja vlasti dominantno muslimanske bosanske države, kao i balansiranje i normalizirane veza sa Srbijom. Dugoročno, tvrde, Tuđman je računao na podjelu BiH u kojoj bi svojevrsni ostatak bila bosanska muslimanska država kao neka vrsta protektorata Hrvatske.

Hrvatski interesi

Razna izvješća ukazuju na to da, ističe CIA, da Hrvatima ne idu na ruku uključivanje muslimanskog entiteta u hrvatsku državu, da preferiraju relativnu etničku homogenost i možda se čak protive aneksiji teritorija bh. Hrvata, jer smatraju da to vodi ekonomskoj i kulturnoj stranputici. Ipak, procjenjuje se da sve dok se međunarodna zajednica čvrsto protivi podjeli BiH, Zagreb neće odustati od zaštite Bosne i Federacije kao najboljeg hrvatskog interesa. Vjeruje se kako će perspektiva članstva Hrvatske u EU i NATO programu “Partnerstvo za mir” osigurati kooperativnost Zagreba kada je u pitanju politika prema Bosni i Hercegovini. Očito je CIA bila vrlo nepovjerljiva prema Hrvatskoj, a spomenuti dokument je rađen u kontekstu pripreme za razgovore s tadašnjim hrvatskim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem u Washingtonu. 

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora